Kako disanje mijenja mozak

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Istočnjačka filozofija stoljećima, pa i tisućljećima, svoju pažnju posvećuje važnosti disanja. Jogiji i zen majstori svoja učenja započinju podučavanjem tehnika disanja jer se ono smatra sredstvom postizanja unutarnjeg mira i prosvjetljenja. Znanstvenici su stoga odlučili provesti istraživanje i otkriti utječe li disanje u tolikoj mjeri na funkcioniranje mozga te na koji točno način.

Odrasla osoba u prosjeku udahne 12 do 18 puta u minuti, a u stresnim situacijama oko 20. Sposobnost koju čovjek ima, za razliku od životinje, odnosi se na mogućnost kontrole emocija, obrazaca spavanja i hranjenja te načina disanja. Životinje svjesno ne mijenjaju uzorke disanja koje se mijenja samo kada trče ili spavaju.

Znanstvenici se već godinama pitaju: Zašto su ljudi sposobni upravljati svojim disanjem i na koji način uspijevamo doprijeti do dijelova mozga koji nisu pod našom svjesnom kontrolom? Također, ima li čovjek ikakvu korist od toga? Disanje se inače smatra automatskim procesom kojim upravlja mozak, odnosno dio mozga koji ujedno kontrolira funkcije održavanja života poput otkucaja srca i obrazaca spavanja. No, najnovije istraživanje je pokazalo da je utjecaj uzajaman: i disanje će utjecati na mozak.

Studija, koju su provodili dr. Jose Herero i dr. Ashesh Mehta, uključivala je i snimke dobivene izravno iz mozgova pacijenata tijekom kirurških zahvata u bolnici NorthShore University. Prvo bi testirali uobičajeno disanje i način utjecaja na mozak nakon čega bi se pacijent (koji je tijekom zahvata u budnom stanju) omeo tako da bi se od njega zatražilo da izvede neki jednostavan zadatak. Time bi se dobio stvarni obrazac uobičajenog disanja jer bi pacijent bio usredotočen na zadatak, ne na disanje. Nakon toga bi još slijedio test pri kojem je pacijent brojao svoje udisaje i izdisaje zbog čega bi se počelo mijenjati disanje, a samim time i moždana aktivnost. Različiti načini disanja aktivirali bi različite dijelove mozga.

Dakle, savjet o dubokom disanju ipak nije isprazan. Ono nam pomaže u kontroliranju mozga i obrazaca razmišljanja te da dosegnemo inače nam nedostupne dijelove mozga. Uz to, dubokim se disanjem u tijelo unosi i više kisika. Možda bi sljedeći tekst bio dobar početak: Kako kontrolirati emocionalno stanje kroz disanje.

 

One thought on “Kako disanje mijenja mozak

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s