Palenque – čarobni grad američkih Maja

Os Uma

Premda majanska civilizacija nije nepoznat pojam, većina nas nije upoznata sa brojnim gradovima, gradovima-državama, njenim urbanizmom i arhitekturom, što je fokus ovog članka. Tijekom arheoloških iskopavanja, počevši od 19.st., istražena je nekolicina gradova-država, a ovog puta riječ je o Palenqueu, jednom od najčarobnijih lokaliteta u Meksiku.

Palenque je grad majanske civilizacije i, mada se razvijao gotovo 2000 godina na prostorima Guatemale, Hondurasa, Belizea, Salvadora i Savezne države Meksiko, svoj vrhunac je dosegao tek između 600. i 800. god. po. Kr. Iako, prema brojnim znanstvenicima autohtona civilizacija, porijeklo Maja se povezivalo i s Egipćanima, Asircima, Feničanima, naročito zbog zajedničkih kulturnih i vjerskih obilježja, kao što su piramide, hijeroglifi, sunčev kult.

Samo nalazište otkriveno je 1840. godine, ali su prva sustavna iskopavanja počela 1923. godine. Godina 1949. je godina koja je urodila plodom. U to vrijeme istraživanja je vodio Alberta Ruz Lhuillier.

Kronološki, majanska civilizacija se dijeli na četiri razdoblja, a najranije je arhaičko razdoblje (7000.g.pr.Kr. – 2000.god.pr.Kr.). To je vrijeme nomadskih lovaca i sakupljača koji s vremenom prelaze na polusjedilački način života te se bave novim oblicima poljoprivrede i uzgoja životinjskih vrsta, purana i pasa.

Krajem ove epohe i početkom pretklasičnog razdoblja, nastaju prva ruralna naselja. Spomenut ćemo područje Cuella, u Belizeu, koji se može arheološki pratit, jer su tu pronađene sjemenke kukuruza, keramika sa jednostavnim urezanim crtežima, obrađeni kameni predmeti, tučci, grobovi. Prema rezultatima dobivenim metodom C14, u Cuellu se poljoprivredom bavilo od 2000. god. pr. Kr.

Urbanizam i arhitektura Palenquea

Među bujnom vegetacijom izdižu se veličanstvene palače i brojni hramovi smješteni na vrhu strmih i grandioznih stuba. Sama naselja su se sastojala od nekoliko kuća za obitavanje manjih obitelji. Za gradnju nastambi upotrebljavali su se trupci, koji su se međusobno povezivali prućem i povijušama ili pak upotrebnog kamenja i snopova trske koje su se prekrivale blatom. Krov se izrađivao na niskoj platformi, radi istjecanja vode, a materijal koji se koristio sastojao se od palminog lišća, trave, trske na koju su se polagali slojevi slame. To bi bile neke općenite karakteristike gradnji. Međutim, kao i kod drugih kultura, i ovdje su se isticale posebne građevine. Najznačajniji arhitektonski objekat Palenquea jest palača koja se uzdiže u srcu grada, a riječ je o kompleksu od 12 zgrada, za koji se smatra da je služila kao  rezidencija za vladare.

Objekti namijenjeni štovanju kulta su se gradili odvojeno od ostatka kuće. Najstariji primjerci takvih objekata su jednostavne zemljane ili kamene platforme ili terasaste piramide na čijim su ravnim vrhovima bili smješteni hramovi. Godine 1952. otkrivena je grobnica vladara K’inicha Pakala, što je tada predstavljalo jedan od najznačajnijih događaja u povijesti meksičke arheologije. Dizanjem poklopca grobnice, Ruz je ugledao jeziv, ali i izvanredan prizor: šest ljudskih kostura prekrivenih crvenom bojom, pet muškaraca i jedna žena s mnoštvom grobnih priloga. Otkriće samo po sebi je bilo nevjerojatno, ali ono o čemu sanja svaki arheolog (a tko nije!), jeste postojanje blaga. Dakle, govorimo o pogrebnoj masci, koja je bila potpuno prekrivena nakitom i dragocjenim ukrasima, sastavljena od 200 listića od žada s očima od sjajnog opsidijana. Zglobovi i prsti kostura bili su ukrašeni narukvicama i prstenjem. Pokojnik je u rukama držao kocku i kuglu, također izrađene od žadi, najdragocjenijeg materijala za Maje. Osim toga, vrijedno je spomenuti i hram Crvene kraljice (kostur žene je bio prekriven prašinom od cinabarita, odakle i naziv), ali i brojnih drugih manjih građevina.

Zbog svoje veličanstvenosti, Palenque je ušao pod zaštitu UNESCO-a 1987.godine. Do danas je u Palenqueu pronađeno 750 objekata, a naselja koja su bila rasprostranjena po cijelom majanskom teritoriju, od oko 1000. godine pr. Kr., izgledom se nisu bitno promijenila kroz stoljeća.

 

Izvor: arheon.org

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s