Ono si KAD jedeš

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Čini se da se na izreku „Ono si što jedeš“ može dodati i nastavak „ali i kad jedeš“ jer je nova studija koju su proveli istraživači s Harvarda ukazala da je i vrijeme uzimanja obroka važno za zdravlje i moglo bi biti uzrokom pojave nekih zdravstvenih problema, kao što je netolerancija na glukozu ili dijabetes, osobito kod ljudi koji rade noćne smjene.

U visoko kontroliranoj studiji mjereni su nezavisni utjecaji koje čimbenici ponašanja (kao što su vrijeme jedenja, spavanja, budnosti i slični, tjelesni unutarnji sat (cirkadijski sustav) i odstupanja među tim komponentama) imaju na sposobnost osobe da regulira razinu šećera u krvi.

Naravno da doručak i dalje ostaje najvažniji obrok u danu, no kad radite noćne smjene i vaš se cirkadijski ritam poremeti, mijenjaju se i potrebe organizma za hranjivim tvarima koje se u tim slučajevima unose u tijelo. Rezultati studije sugeriraju da osobe koje spavaju danju, a rade noću spadaju u skupinu povećanog rizika za razvojem dijabetesa.

„Naše istraživanje naglašava da nije važno samo što jedete nego i vrijeme kad jedete jer to u velikoj mjeri utječe na regulaciju šećera u krvi što nadalje uvelike utječe na zdravlje,“ rekao je koautor studije, Frank Sheer, neuroznanstvenik i docent medicine sa Zavoda za spavanje i cirkadijske poremećaje te Odjela za medicinu i neurologiju bolnice Brigham and Women’s. „Naši rezultati pokazuju da cirkadijski sustav snažno utječe na toleranciju glukoze, neovisno od hranjenja i posta te ciklusa budnosti i spavanja.“

U provedenoj su studiji sudionici bili podvrgnuti dvama protokolima: u prvom su protokolu prvi put u danu jeli u 8 sati ujutro dok im je posljednji obrok u danu bio u 8 sati navečer nakon čega su spavali tijekom noći, dok su u drugom njihovi rasporedi bili obratni, točnije, doručkovali su u 8 sati navečer, a večerali u 8 sati ujutro te su spavali tijekom dana.

Ono što je ovim ispitivanjem otkriveno jest to da je razina glukoze nakon identičnih obroka bila viša za 17% (odnosno, tolerancija na glukozu je bila manja) u večernjim satima u odnosu na jutro, neovisno o tome kad je sudionik spavao ili jeo. Također je otkriveno da je simulirani noćni rad (spavanje danju, doručak u 8 sati navečer itd.) smanjio toleranciju na glukozu tijekom nekoliko dana. Ovaj fenomen ima osobito snažan utjecaj na radnike u noćnim smjenama.

Znanstvenici pretpostavljaju da proturječni signali koje tijelo šalje iz svojeg unutarnjeg sata i ciklus ponašanja raznih organa u tijelu (kao što su jetra i gušterača) utječu na pomake u toleranciji na glukozu. „S obzirom da rad u noćnim smjenama neće nikad nestati, mi dalje istražujemo je li moguće planirati unos hrane u povoljnije vrijeme,“ rekao je Scheer.

Njihovo bi istraživanje tako moglo pomoći osobama da poboljšaju tjelesnu kontrolu glukoze bez uzimanja lijekova, kako kod dnevno aktivnih tako i kod osoba koje rade noću.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s