Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Detroit je jedan od gradova koji su doživjeli velike promjene – dramatičan pad stanovništva, industriju koja se raspada i zgrade koje zjape napuštene. Ovaj je grad od 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je to bio četvrti američki grad po veličini i uspješno središte auto industrije i Motown glazbe,  izgubio oko 60% populacije, otprilike milijun stanovnika.

U ovom je gradu napušteno oko 78 000 zgrada koje se sada nalaze u raznim stanjima raspadanja, razne službe su disfunkcionalne dok se dugovi gomilaju sve više. No, unatoč svemu, njegov mu bankrot pruža priliku za oporavkom i preoblikovanjem  i to iz samih temelja.

Šanse za pravom preobrazbom su se značajno povećale od srpnja prošle godine kada je upravitelj za nadzor gradskih financija, dodijeljen od strane države, zatražio zaštitu od bankrota. U siječnju je objelodanjen razrađeni plan poznat pod nazivom “Budući grad Detroit” koji je sadržavao 347 stranica i koji u jednom svojem dijelu traži izgradnju uspješnih susjedstava, pretvaranje zemljišta u parkove, krajolike, područja za otjecanje vode…  Autori kažu da su u planiranje, koje je trajalo tri godine, bili  uključeni i sami stanovnici. A zaklada Kresge, koja je 1924.g utemeljena upravo u ovom gradu, je obećala donirati 150 milijuna dolara kako bi na taj način pružila potporu ciljevima utvrđenima u ovom planu koji sada služi kao vodič u oporavku.

Neki od stanovnika Detroita smatraju urbanu poljoprivredu elegantnim rješenjem nekoliko gradskih jada, kao što su obilje zemljišta, ali ne i ljudi, manjak radnih mjesta, a, prema nekima, i zadovoljavanje želje za svježim namirnicama. Mnoge farme, velike i male, su već uspješne iako neki kritičari postavljaju pitanje kako takva predodžba može riješiti veće izazove ovog grada.

“Obećanje da će se Detroit, na jedan ili drugi način, ponovo pokrenuti i postati funkcionalan je zaista veliki iskorak,” rekao je Mike Score, predsjednik tvrtke koja u razdoblju od dvije godine želi u istočnom dijelu grada prepunom praznih zgrada i parcela, posaditi najmanje 15 000 stabala.

Lokalni je poduzetnik, Ivan Hantz, kupio 600 000 četvornih metara zemljišta od grada Detroita uz opciju kupnje dodatnih 700 000 ukoliko ispuni obećanje da će srušiti sve postojeće (napuštene) zgrade, očistiti zemljište i posaditi bjelogorična stabla. Bank of America je objavila planove za rušenje 100 kuća nakon čega će to zemljište donirati urbanim poljoprivrednicima. Uz velike ulagače, aktivirali su se i oni nešto manji koji se prilagođavaju onome što je od ovog grada ostalo.

Kritičari i dalje sa skepsom gledaju na ovaj preobrat i tvrde da urbana poljoprivreda nikada neće biti velikih razmjera iako se poljoprivrednici ne slažu s time. Kažu: “Mi ne pokušavamo spasiti cijeli svijet, samo svoj grad.” Baš kao što je Detroit nekada bio grad budućnosti zbog svoje posvećenosti auto industriji, sada bi mogao postati utjelovljenje budućeg okolišnog gradskoj dizajna.

Iako je priča o Detroitu za sada jedina ove vrste, financijska stanja u ostalim gradovima, ne samo ove države, mogu značiti da ovaj grad neće još dugo biti usamljen u svojim nastojanjima. Građani Detroita ovaj grad pokušavaju učiniti više samodostatnim pa čak i nakon što je vlada države odustala od njega.