Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Harvard-Smithsonian centar za astrofiziku je 2007. objavio otkriće mase kristaliziranog ugljika koja je nekad bila poznata kao zvijezda BPM 37093, nakon čega je ona postala najveći dijamant u galaksiji koji se nalazi u zviježđu Kentaura, pedeset svjetlosnih godina daleko od Zemlje.

Astronomi su BPM 37093 odlučili nazvati Lucy, prema pjesmi „Lucy in the sky with diamonds“ grupe Beatles. Ovaj ogroman kozmički dijamant je, u stvari, kristalizirani bijeli patuljak – vruća jezgra zvijezde (uglavnom sastavljena od ugljika) koja preostane nakon što ona iskoristi svoje nuklearno gorivo i umre. Lucy ima promjer od oko 4.020 km i teži oko 10 milijardi bilijuna bilijuna karata (1³⁴).

No, ova nekadašnja zvijezda nije jedini dijamant planetarne veličine koji kruži galaksijom. 2011. je otkriven objekt reduciran na dijamantnu jezgru koji na udaljenosti od oko 4.000 svjetlosnih godina u zviježđu Serpens (Zmija), otprilike na osmini puta do središta Mliječne staze, kruži oko zvijezde poznate kao PSR J1719-1438.

Slično tome je i 2014. otkriveno da je stjenoviti planet naziva 55 Cancri e, a koji je dvostruko veći od Zemlje, uglavnom sastavljen od dijamanta. Ovaj planet je od našeg udaljen 40 svjetlosnih godina i nalazi se zviježđu Raka. 55 Cancri e je bio jedan od prvih otkrivenih ekstrasolarnih planeta čija se masa može usporediti s Neptunovom.

Procjenjuje se da će za otprilike pet milijardi godina i naše Sunce umrijeti te postati bijeli patuljak. Dvije milijarde godina nakon toga, njegova jezgra će se kristalizirati te će se i u središtu našeg solarnog sustava nalaziti ogroman dijamant.

Poznatim i nepoznatim dijelovima svemira kruže dijamanti i nešto manjih veličina koji se ondje stvaraju svakodnevno, a po tome je u našoj blizini poznat i planet Saturn u čijoj se atmosferi zahvaljujući mješavini metana, ugljika i visokih temperatura koje stvaraju munje oblikuju dijamanti promjera oko jednog centimetra. Procjenjuje se da se ondje godišnje stvori oko 1000 tona dijamanata. Znanstvenici pretpostavljaju da se slično dešava i na Jupiteru.

Dijamant je inače transparentan kristal vezanih ugljikovih atoma koji je cijenjen zbog svojih iznimnih fizičkih karakteristika, posebno zbog svoje ekstremne tvrdoće i toplinske vodljivosti. Dapače, to je najtvrđi poznati materijal što je značajka koja najviše pridonosi njegovoj vrijednosti. Moguće ga je stvoriti u laboratorijskim uvjetima, no u prirodi on zahtijeva vrlo specifične uvjete – izloženost ugljika visokom pritisku (od 4,5 do 6 kilobara) i toplini (od 900 do 1300 ⁰C).