Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Znate li što je „Generacija Y“? Nju čine današnji tinejdžeri i dvadesetogodišnjaci, odnosno djeca rođena tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća, a ono što njih posebno obilježava, u odnosu na financijske navike i zapošljavanje, je odrastanje i učenje o upravljanju novcem u vrijeme ekonomske recesije. To je generacija koja se razvija u otežanim okolnostima ispunjenim lošim predviđanjima o budućnosti koja uključuju vrlo nisku stopu zaposlenosti i život temeljen na kreditima. Takvo stanje na nju stvara pritisak i potrebu za razvijanjem vještina upravljanja novcem koje će pomoći u prevladavanju financijske prepreke koje će im prethodne generacije ostaviti u naslijeđe. Ili već jesu.

Kombinacija duga, nezaposlenosti, globalizacije, demografije i rasta cijena nekretnina smanjuje prihode i prosperitet milijuna mladih ljudi zapadnog svijeta što izaziva nejednakost među generacijama, a to je pokazalo i istraživanje časopisa The Guardian o prihodima sedam najbogatijih nacija. Nažalost, ovo je trend koji ne predstavlja ništa novo jer je prosječan rast nacionalnog prihoda većine razvijenih zemalja posljednja tri desetljeća u opadanju. Naime, pred 30 godina mlade su odrasle osobe zarađivale više od nacionalnog prosjeka dok danas zarađuju i do 20% manje dok se kod primanja umirovljenika uglavnom javlja rast.

Podaci iz najšire baze podataka o međunarodnim prihodima dobivenih iz LIS-ovog (Luxembourg Income Study) Međunarodnog podatkovnog centra proizašli iz višegodišnjeg istraživanje ekonomske situacije u Australiji, Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i SAD-u pokazuju da:

• Prosperitet za mlade odrasle osobe u bogatim zemljama je u padu
• U SAD-u su osobe mlađe od 30 godina siromašnije od umirovljenika
• U Velikoj Britaniji je raspoloživi dohodak za umirovljenike znatno porastao ( i do tri puta brže nego prihod mladih ljudi)
• Generacija Y je pretrpjela realno smanjenje plaća u SAD-u, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Kanadi (u nekim zemljama i prije pojave recesije 2008.)

Ovo je vjerojatno prva pojava u industrijaliziranoj povijesti, izuzev razdoblja rata ili prirodnih katastrofa, u kojoj su prihodi mladih ljudi niži u odnosu na ostatak društva, navodi Guardian. Što to znači? Pa, za Generaciju Y to znači da joj se crno piše jer jednostavno ne zarađuje onoliko koliko joj je potrebno. Cijene školovanja su u porastu, a formalno obrazovanje je postalo uvjet za dobivanje imalo „dobrog“ posla, cijene nekretnina su više no ikad zbog čega mladi ljudi sve više žive kao podstanari, posao je teško pronaći, a i kad se uspije, plaće su mnogo niže nego što je to nekad bio slučaj. Primjerice, tržište nekretnina u Australiji je lišeno mladih kupaca dok ih u Velikoj Britaniji gotovo uopće ni nema. Mlade ljude SAD-a očekuje vraćanje studentskih dugova dok se u Europi problem uglavnom odnosi na tržište rada i manjak radnih mjesta zbog čega je, osobito u Italiji i Španjolskoj, broj 30-godišnjaka koji žive s roditeljima svakog dana sve veći, a isto bi se moglo reći i za Hrvatsku. Sve ove zemlje stoga nisu pošteđene ni ugrožavajućih posljedica za natalitet i stvaranje obitelji dok brojke jasno naginju ka žiteljima starije dobi. Troškovi rastu, prihodi opadaju – zaista loša postavka za budućnost.

Paul Johnson, direktor Instituta za fiskalne studije na to kaže da se boji da će međugeneracijska nejednakost poticati njezino daljnje stvaranje u društvu jer će mlade osobe imućnih roditelja nastaviti održavati ovu nepravednu prednost u narednim godinama. Na tržištu rada danas ima mnogo visoko obrazovanih mladih ljudi koji, ako i dobiju posao, svojim novcem moraju upravljati tako da „prežive“ umjesto da budu dovoljno plaćeni kako bi svoje prihode mogli usmjeravati ka napretku i prosperitetnoj budućnosti. Dapače, spomenuto istraživanje je pokazalo da mladi ne ulaze u osnovne faze odrastanja na način i u dobi u kojoj su to učinili njihovi roditelji i to ponajviše zato jer je ostvarivanje istog cilja danas puno skuplje dok su plaće uvelike niže u odnosu na one koje su prethodne generacije dobivale za obavljanje istog posla.

Internetska stranica Marketing VOX se pozabavila i pitanjem zdravlja i zdravstvenog osiguranja kod mladih, odnosno, nepostojanjem istog. Naime, teško financijsko stanje Generacije Y njoj onemogućuje plaćanje premija zdravstvenog osiguranja što je, kako se čini, budućnost i mladih ljudi u Hrvatskoj. Istraživanje objavljeno u U.S. News and World Report je poduprijelo ovu postavku i pokazalo da mladi ljudi današnjice više brinu o plaćanju stanarine i računa nego o izdvajanju sredstava za zdravstveno osiguranje.

„Od nastanka kapitalizma nismo doživjeli stanje populacije koja je toliko stara dok je u nekim zemljama u velikom padu. Ne znam možemo li i dalje nastaviti njegovati gospodarstvo na isti način kao do sada,“ rekla je profesorica Diane Coyle, ekonomistica i nekadašnja savjetnica Ministarstva financija Velike Britanije. Možemo li ili ne, odlučit će ipak Generacija Y dok bismo ju u međuvremenu mogli početi promatrati manje osuđujućim očima i nazivati ju „onom koja si najviše ugađa“ i odgađa svoj ulazak u svijet odraslih.