Blagdanska “čudovišta”

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Ako se obrati pažnja na tradicionalne običaje koji se prakticiraju u vrijeme blagdana, vidljivo je da su mnogi od njih donekle jezivi i u najmanju ruku čudni. To može djelovati kao razdoblje ispunjeno nadnaravnim zbivanjima, duhovima, vješticama, magijom te raznim čudovištima i nemanima, a nimalo kao vrijeme mira i posvećenosti dobru. Ipak, bez obzira na porijeklo i način provođenja, njihov je cilj oduvijek bio stvaranje blagostanja, dobrog uroda, napretka i zdravlja.

Krampus

Sveti Nikola, lik kojeg djeca obožavaju i kojem se neizrecivo vesele, ima svojeg pratitelja – Krampusa. Svetac donosi darove dok Krampus ima odriješene ruke u kažnjavanju neposlušne djece te ih može ubaciti u svoju vreću i odnijeti ravno u pakao! Riječ je o čudovištu u literaturi opisano kao  antropomorfni lik koji je „polu-koza, polu-demon“. Njegovo porijeklo nije poznato, no pretpostavlja se da je nastao još u pretkršćansko doba.

Mari Lwyd

mariRiječ je božićnom konju-zombiju prisutnom uglavnom u velškim običajima. U vrijeme Božića ustaje iz mrtvih i sa svojim pomoćnicima luta ulicama pokušavajući ući u nečiji dom. Može ga se otjerati jedino pjesničkom borbom, što je običaj koji se odvija na Staru godinu. U današnjoj praksi je to konjska lubanja pričvršćena na štap prekriven bijelom tkaninom koja skriva osobu koja njome upravlja. Ovo je možda jedan od najčudnijih običaja u vrijeme Božića kojim se obilježava završetak dugih noći, a za kojeg se smatra da također vuče korijenje iz pretkršćanskog doba.

Befana i babuška

U Italiji, Rusiji i nekim dijelovima istočne Europe postoje likovi žena nalik vješticama koje kažnjavaju lijene i nagrađuju vrijedne. U Italiji je to la Befana, a u Rusiji babuška. Prema vjerovanju, ona se u noći 5. siječnja penje na svoju metlu i pridružuje trima kraljevima u potrazi za Kristovim djetetom. Ako se u nekoj kući nalazi dijete, ona mu poklanja kolače i darove, slično kao u slučaju Svetog Nikole ili Djeda Božićnjaka. Starica u ovom slučaju predstavlja staru godinu koja je prošla i prepušta mjesto novoj.

Perchta i straggele

Na mnogim mjestima, posebice u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj, Perchta (ili Berchta te Pehta), zlokobni ženski lik koji je polu-demon i polu-vještica s guščjim ili labuđim stopalima, u razdoblju od Božića do noći Sveta tri kralja nagrađuje vrijedne i darežljive te kažnjava pohlepne, lijene i znatiželjne. Dobre nagrađuje darovima, a ostale kažnjava čupanjem unutarnjih organa koje zamjenjuje smećem. Često je u pratnji demonskih pomagača koji se nazivaju straggele.

Tomten

tomten21

Ovo je stvorenje koje porijeklo vuče iz skandinavskog folklora. Izgledom podsjeća na gnoma, a vjeruje se da živi u grobovima, među mrtvima. Njegova je uloga zaštitnička dok ujedno djeluje kao pomagač u domaćinstvu, naravno, ako ga se ne naljuti jer se smatra da je to temperamentno stvorenje koje svojim trikovima ili griženjem može izluditi čovjeka. Njegovi se ugrizi smatraju otrovnima te uzrokuju smrt zbog čega se na područjima vjerovanja na Badnju noć njemu ostavlja dar u vidu hrane.

Belsnickel

Ovaj lik u čije se postojanje vjeruje uglavnom na području Njemačke, duž Rajne, Saarlanda, Odenwalda i pennsylvanijskim nizozemskim zajednicama, pojavljuje se nekoliko tjedana prije Božića. Obično je odjeven u prljave dronjke i krzno, na glavi nosi masku s dugačkim jezikom, a u ruci bič kojim tuče neposlušnu djecu. U džepovima nosi slatkiše za djecu koja su bila dobra. U 19. st. je postojao običaj pri kojem bi se sudionici „belsnikinga“ opijali, vandalizirali grad i stvarali psine drugim stanovnicima. Belsnickel bi mogao biti inačica Krampusa iako ne putuje u društvu Svetog Nikole.

Père Fouettard

Prema priči, Père Fouettard se pojavio još 1150. kad je zajedno sa svojom suprugom u svoju mesnicu namamio trojicu dječaka koje je ondje zaklao, a njihove ostatke stavio u bačvu. Kad je to otkrio Sveti Nikola, uskrsnuo je dječake i kaznio Fouettarda tako da ga je prisilio na vječno služenje. Danas on putuje zajedno sa Svetim Nikolom i onima koji su zaslužili dijeli ugljen i bičuje ih. Najčešće ga se opisuje kao muškarca zlokobnog lica, raščupane brade i duge kose koji je odjeven u tamnu odjeću. U ruci nosi bič, veliki štap ili snop šiba. Poznat je uglavnom na dalekom sjeveru i istočnim područjima Francuske te južne Belgije.

Gryla i Božićni momci (Julski lads)

gryla-crop-featureGryla je ogroman trol koji je zbog svoje gladi (za djecom) uvijek loše volje. Ona se svakog Božića spušta sa planine u potrazi za zločestom djecom koje stavlja u vreću i odvodi natrag u svoju spilju gdje ih žive kuha i pripravlja omiljeni joj gulaš. Udavala se tri puta i ima trinaest sinova poznatih kao Božićni momci. Uz Božić ju se počelo vezati tek u 17. st., uglavnom u Islandu gdje se pojavljuje u brojnim pričama i narodnim pjesmama u kojim ponekad na kraju i umre.

Njzinih trineast sinova su poznati svatko po svojim posebnim značajkama, a većinu ih se opisuje kao nestašne šaljivđije i sitne kriminalce. Svake večeri tijekom trinaest dana prije Božića, po jedan od sinova posjećuje djecu i noć obilježava na sebi svojstveni način. Primjerice, Lizač Žlica će polizati i ukrasti žlice, Strugač Lonaca će ukrasti ostatke hrane, Lizač Zdjela će se skriti pod krevet i čekati priliku da poliže zdjelu, Udarač Vratima će cijelu noć lupati vratima itd.

Jólakötturinn ili Božićna mačka

Jólakötturinn je ljubimac Gryle i njezinih sinova. Njezina je posebnost prepoznavanje djece i odraslih koji su bili lijeni jer ona nose istu staru odjeću dok vrijedni za Božić dobiju novu. Jedino što nekoga može spasiti njezinih kandži je nova odjeća.

Knecht Ruprecht

Knecht Ruprecht je muškarac koji će, skrivajući se iza duge brade i krznene odjeće, na Badnjak ući u kuću i djecu pitati mole li se. Ako djeca uspješno prođu test, on ih nagrađuje jabukama, orasima i licitarima. U protivnom, djeca bivaju strogo kažnjena. U ruci nosi dugi štap i vreću pepela kojima tuče djecu koja se ne znaju moliti. U Njemačkoj je on jedan od najpopularnijih pratitelja Svetog Nikole.

Pratitelji Svetog Nikole, o kojima je ovdje uglavnom bila riječ, su obično skupina međusobno sličnih likova čija je uloga dobru djecu (ili odrasle) povezati sa Svecem ili kazniti one neposlušne. U pretkršćansko vrijeme su to uglavnom bili dobronamjerni ili zlonamjerni duhovi čija se mračnija strana kasnije počela posebno naglašavati. I danas čine veliki dio božićnih običaja i vjerovanja, osobito među djecom što je tradicija koja će se vjerojatno njegovati još dugi niz godina.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s