Hoće li Pluton ponovno postati planet?

Os Uma

U veljači 1930. godine mladi američki astronom Clyde Tombaugh, nakon što je mjesecima snimao i zatim uspoređivao stotine tisuća svjetlosnih izvora zabilježenih na fotografskim pločama, uočio je jednu posebnu svijetlu točkicu. Iz njenog kretanja zaključio je da se radi o dugo traženom objektu, o devetom planetu Sunčevog sustava. Vijest o novom planetu obišla je svijet, a Clyde Tombaugh je stekao globalnu slavu. Novi planet je, nakon duge rasprave i poslije niza prijedloga konačno dobio ime Pluton, po rimskom bogu podzemnog svijeta.

PlutonPluton

Ali naredna istraživanja su sve ubjedljivije ukazivala na neke neobične karakteristike Plutona u usporedbi sa ostalom obitelji planeta. Pokazalo se da je Pluton prilično malo tijelo, manje čak od našeg Mjeseca (Plutonov promjer iznosi 2374 km, a Mjesečev 3462 km). Osim toga njegova orbita se upadljivo razlikovala od orbita ostalih planeta. Ona je naglašeno eliptična i pod velikim uglom obilazi Sunce. Sve je to izazivalo sumnju u planetarni status Plutona i vremenom su se pojavili sve glasniji zahtjevi da se Pluton svrsta u neku drugu kategoriju tijela Sučevog sustava. Desetljećima se o tome vodila oštra polemika koja je kulminirala na zasjedanju generalne skupštine Međunarodne astronomske unije 2006. u Pragu. Na tom čuvenom zasjedanju bilo je onih astronoma koji su se zalagali za preciznu i usku definiciju planeta, koja bi samim tim dovela do ugrožavanja statusa Plutona kao planeta Sunčevog sustava. Nasuprot njima stajala je moćna grupa astronoma koja je zahtijevala donošenje mnogo liberalnije definicije planeta. Ali usvajanje takve definicije izazvalo bi povećanje broja planeta jer su i neka druga tijela imala slične karakteristike kao Pluton pa bi logično bilo da i ona dobiju status planeta. U to vrijeme već je bilo otkriveno novo tijelo u dubini Sunčevog sustava, prilično velikog promjera (2003 UB313, kasnije nazvan Eris, promjera 2326 km). Osim toga, i Ceres, najveće tijelo glavnog asteroidnog pojasa, sa promjerom od preko 900 kilometara, sfernog oblika, trebalo bi biti planet, a ne asteroid. Jedna grupa astronoma izašla je sa prijedlogom da čak 12 tijela dobiju status planeta – svi tadašnji planeti plus Ceres, Eris i Haron (Plutonov satelit). Pobornici uže definicije su negodovali, jer se očekivalo otkriće i drugih velikih tijela iza Plutona pa bi, kako su smatrali, takva definicija dovela do toga da mi zapravo i ne znamo koliko planeta u Sunčevom sustavu postoji, a broj planeta bi se sa novim otkrićima samo uvećavao do neslućenog broja.

Neki su predlagali da se uvede „kulturološka“ definicija po kojoj bi se u Sučevom sustavu zadržalo devet planeta iz povijesnih razloga. Naime, već su svi naučili u školama da imamo devet planeta, pa bi u slučaju nove odluke bilo potrebno menjati tisuće udžbenika nakon čega, kako su tvrdili, više nitko zapravo ne bi znao koja tijela su planeti i konačno što to planet jest.

Postojao je i snažan američki lobi koji je nastojao da Pluton svakako zadrži status planeta. Naime, Pluton je jedini „američki“ planet, jedini kojeg je otkrio neki američki astronom.

Drugi su opet osporavali takve stavove jer jednostavno u Sunčevom sustavu treba konačno uvesti red, što i jest jedan od zadataka astronomije – bar što se definicije i kategorizacije nebeskih tijela tiče.

O svemu tome vodile su se žučne rasprave. Problem je što nije ni malo lako jasno oblikovati definiciju planeta. U Sunčevom sustavu ne postoje objekti koji su po svojoj prirodi jasno izdvojeni u neku kategoriju nebeskih tijela. Kako točno, precizno i bez ikakve dvojbe napraviti razliku između recimo asteroida i meteorita? Ne postoji u prirodi jasna granica koja jedna tijela svrstavaju u asteroide, a druga u meteoroide. Da i ne spominjemo problem sa kojim će se astronomi tek suočiti kada se budu bolje upoznale karakteristike tamnih tijela koja vršljaju oko drugih zvijezda.

Na kraju je ipak usvojena definicija planeta koja glasi:

«Planet» je nebesko telo koje
(a) se nalazi u orbiti oko Sunca,
(b) ima toliku masu da je u stanju vlastitom gravitacijom nadvladati djelovanje sila čvrstog tijela tako da se nalazi u hidrostatičkoj ravnoteži i poprima (približno) okrugao oblik, i
(c) koje je raščistilo okolinu duž svoje orbite.

Po toj definiciji u Sunčevom sistemu postoji osam planeta (Merkur, Venera, Zemlja, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun). Uvedena je nova kategorija nebeskih tela: planet patuljak u koju su svrstani Pluton, Ceres, Eris… Zašto Pluton nije planet? Pa zato što on ne raščišćava svoju putanju, tj. nije dovoljno masivan da vlada tom putanjom.

I tako je problem riješen, za jedno vrijeme.

Međutim, nisu svi bili zadovoljni glasovanjem i uskoro je započela kampanja ispravljanje definicije planeta. Neki zato što i dalje smatraju da Pluton treba biti planet, drugi, s više razloga, zato što ni nova definicija nije ni blizu savršenstva.

O nekim takvim razmišljanjima pisali smo 2009. godine, a prema časopisu Astronomy, grupa američkih znanstvenika na čijem čelu se nalazi Kirby Runyon sa Johns Hopkins Sveučilišta ovih dana je pripremila prijedlog nove definicije planeta. Oni kažu kako nije logično da se o statusu nekog tijela vodi računa o njegovim orbitalnim parametrima, već o njegovim geofizičkim i geološkim karakteristikama. Neka tijela treba svrstati u kategoriju planeta, kažu oni, zbog toga što ona po svojoj prirodi to jesu. Osim toga, napominju, ni neka druga tijela koja računamo u planete nikako ne poštuju sadašnju definiciju jer nisu isključivo dominantna na svojoj orbiti pošto je dijele sa nekim drugim tijelima. Recimo Zemlja, Jupiter, Mars itd. – su tijela koja dijele svoje orbite sa brojnim asteroidima.

Po definiciji ove američke grupe astronoma, ne samo Pluton, već i brojna druga tijela, kao što su Jupiterov satelit Europa, zatim Ceres, pa čak i naš Mjesec treba proglasiti planetima. Prema predloženoj definiciji status tijela ne bi se određivao prema eksternim karakteristikama tijela, kao što je to je li tijelo očistilo svoju orbitu, već bi sistematizaciju trebalo napraviti prema geofizičkim karakteristikama nebeskog tijela. Nova definicija planeta bi otprilike glasila:

Planet je tijelo manje mase od zvijezde tako da ne izaziva nuklearnu fuziju, ali sa gravitacijom dovoljno moćnom da tijelo oblikuje u sferni oblik.

Naravno, ukoliko bi ovakva definicija bila konačno prihvaćena u Sunčevom sustavu bismo imali ne osam ili devet planeta već preko stotinu – s tendencijom povećanja tog broja kako se budu otkrivala i nova tijela u Sunčevom sustavu.

Kako stvari stoje, sadašnja definicija planeta će se jednog dana svakako mijenjati, ako ni zbog čega drugog ono zbog novih saznanja, novih otkrića, posebno onih oko drugih zvijezda.

Autor: Aleksandar Zorkić

Izvor: Astronomski Magazin

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s