Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Kad svojim vozilom udarite vozilo koje se zaustavilo na semaforu, možete osjećati krivnju, anksioznost i ljutnju. Osoba u čije ste vozilo udarili bi se mogla osjećati ljuto i frustrirano zbog vaše nepažnje, no vjerojatno se neće osjećati krivom. Kako razlikovati emocije koje se u nama bude kako bismo mogli uspješno upravljati njima?

Mogućnost razlikovanja negativnih emocija pomaže pri određivanju problema koji je uopće i doveo do takvih emocija. No dok neke osobe mogu razlikovati npr. osjećaj ljutnje i krivnje, druge možda neće biti toliko uspješne u tome. Razlikovanje ljutnje i frustracije još je  i teže.

Kao prvo, emocije su korisne. Primjerice, strah vašem tijelu daje do znanja da je vrijeme za bijeg ili borbu u opasnoj situaciji. No, emocije mogu postati i problematične – osobe koje boluju od depresije ne mogu prestati gajiti negativne misli, kaže Gal Sheppes sa sveučilišta Stanford. „Srećom, naše se emocije mogu prilagoditi na različite načine,“ kaže.

Pojam “negativne emocije” podrazumijeva sve emocije koje su po svojem karakteru negativne. One nas sprječavaju da životne situacije vidimo i prihvatimo na prirodan način. Prvenstveno su odgovorne za postupnu degradaciju ili pad u našem normalnom procesu razmišljanja koji je ključan za naš prirodan opstanak.

U studiji objavljenoj u časopisu „Psihološka znanost“, psiholog Emre Demiralp sa sveučilišta Michigan i njegovi kolege postavljaju hipotezu da će klinički depresivni ljudi teže razlikovati različite vrste negativnih emocija u odnosu na zdrave osobe. Klinički depresivne osobe često osjećaju tugu, ljutnju, strah ili frustraciju koji ometaju svakodnevni život.

„Teško je poboljšati svoj život a da ne znate jeste li tužni ili ljuti spram nekih njegovih aspekata,“ kaže Demiralp. „Na primjer, zamislite da nemate indikator razine goriva u vašem vozilu. Željeli smo istražiti posjeduje li osoba koja boluje od kliničke depresije emocionalna mjerila koja su informativna i doživljavaju li emocije uz jednaku razinu specifičnosti i diferencijacije kao i zdrave osobe.“

Istraživači su regrutirali 106 osoba dobi između 18 i 40 godina od kojih je polovici dijagnosticirana klinička depresija. Tijekom razdoblja od tjedan dana, sa sobom su nosili dlanovnik koji ih je podsjećao da zabilježe svoje emocije u nasumično odabranim vremenima tijekom dana. Na ljestvici od 1 do 4 označavali su stupanj jačine sedam negativnih emocija (tugu, tjeskobu, ljutnju, frustraciju, stid, gađenje i krivnju) te četiri pozitivnih (sreću, uzbuđenje, oprez i aktivnost).

Demiralp i njegovi kolege su promatrali tendenciju sudionika da nekoliko emocija (npr. zgroženost i frustriranost) ocijene sličnom razinom u određenom trenutku. Prema njihovoj metodologiji, što je više puta izvješteno o dvije emocije, osoba ih je teže razlikovala.

Istraživači su otkrili da klinički depresivne osobe teže razlikuju negativne emocije, što je podržalo njihovu hipotezu. Znakovito je da su rezultati bili drugačiji među skupinama za pozitivne emocije – osobe s i bez dijagnosticirane kliničke depresije su podjednako mogle razlikovati pozitivne emocije. Postoji mogućnost da depresivne osobe razlikuju pozitivne emocije po sistemu kopiranja ili imitiranja.

„Naši rezultati ukazuju da je specificiranje negativnih emocija dobro za vas,“ kaže Demiralp. „Možda bi najbolje bilo da se izbjegava razmišljanje o tome da se osjećate potpuno loše ili neugodno. Budite specifični. Je li riječ o ljutnji, stidu, krivnji ili nekoj drugoj emociji? To vam može pomoći da poboljšate svoj život. Jedan od naših dalekosežnih ciljeva je istraživanje pristupa koji olakšava ovu vrstu emocionalne inteligencije u većim razmjerima.“

Konstantno gomilanje negativnih emocija unutar uma tijekom duljeg razdoblja može iskriviti našu cijelu osobnost i teško ugroziti zdravlje i sreću: mogu utjecati na imunološki sustav, hormone, krvožilni sustav, krvni tlak, probavu, kao i uzrokovati nesanicu. Postoje li neke negativnosti u vašem životu ili ne, mudro bi bilo osloboditi se takvih emocija u što većoj mjeri . Budite svjesni da će osoba koja će zbog njih najviše stradati ipak biti vi.

Izvori: Ezine Articles, Charming Health, Science Daily, Prevent Disease