Autor: James M. McCanney

Poglavlje X: Pomak polova, masovno izumiranje i evolucija, kiša meteora, poplave, električno pražnjenje među planetima, onečišćenja, potresi, vulkani, formiranje kontinenata, nastanak planina, čišćenje Zemlje i regeneracija Zemlje

MASOVNA IZUMIRANJA I EVOLUCIJA

O preostalim temama masovno su raspravljali autori poput Donnellya, Velikovskog i ostalih, a ono što ova knjiga objašnjava jest to što se događa kada novi nebeski objekti uđu u solarni sustav.

Sjetite se da će svaki objekt (bio on malen ili velik), a koji ulazi u eliptičnu orbitu, napraviti pražnjenje solarnog kondenzatora i oblikovati se u komet. Stotine će čimbenika utjecati na evoluciju tog objekta dok on prikuplja okolni materijal. Komet je poput gigantskog kozmičkog usisavača. Svakog od njih pogoni električno pražnjenje solarnog kondenzatora pa će oni stoga utjecati i na Sunce (neki više od drugih). Veliki će u velikoj mjeri utjecati na Sunce čak i iz udaljenih mjesta solarnog sustava.

Carl Sagan je 1974., u svojem velikom „poražavanju“ Velikovskog tijekom ispitivanja kojeg je financirala Američka udruga za unapređivanje znanosti (AAAS), izjavio da postoji infinitezimalna vjerojatnost da će komet ili asteroid udariti u Zemlju. Vrata su tada zatvorili gotovo svi znanstvenici koji su se nalazili na tom susretu, a koji su prihvatili „novu činjenicu“ da je nemoguće da je propast dinosaura uzrokovana vanjskom katastrofom.

NASA tvrdi da su kometi „prljave snježnje kugle“ te da će samo kroz izravan sudar nastati neka posljedica. Svu su energiju usredotočili na to, a varaju se u sva tri slučaja.

Iako su kometi većinom maleni, neki mogu biti veličine planeta i čini se da takvi kometi nisu rijetkost.

KOMETI NISU PRLJAVE SNJEŽNE KUGLE; oni su kompleksni (električni) izboji plazme solarnog kondenzatora kojeg uzrokuje stjenoviti ili asteroidni tip tijela koji ulazi u područje blizu Sunca. Neki se od tih objekata razvijaju u planete zbog prethodnih posjeta solarnom sustavu.

„Djelovanje na daljinu“ je puno češće i više uobičajeno te će drastično djelovati na Zemlju i njezine stanovnike, čak i kad se komet ni ne nalazi blizu Zemlje, tako što će uzrokovati solarno izgaranje, električna pražnjenja, električno poravnanje među planetima itd.

PORIJEKLO NAFTE I UGLJENA

Mnogi su znanstvenici jasno rekli da se jednostavnim promatranjem ugljena može vidjeti da se sastoji od lisnatog materijala koji je zbijen u velikim količinama te da je to lišće na neki način fosilizirano u masovnim depozitima. Materijal nije pao s drveća, strulio i pretvorio se u ugljen. Prve riječi u knjizi Ignatiousa Donellya na temu ugljena dodatno ukazuju na to da se ugljen opetovano deponirao u slojevima zajedno sa stijenama i ostalim otpadom koji se nalazi između. Ugljen nije deponiran u sporom procesu nego se nagomilao visoko i duboko tijekom procesa koji nije trajao dulje od nekoliko sati te je istovremeno zauzeo velika područja diljem svijeta.

Slično tome, nafta se nalazi diljem svijeta u prostranim rezervoarima ispod oceanskog dna. Gdje su se nalazile šume paprati koje su stvorile te depozite nafte? Odgovor se nalazi u prethodnim rečenicama.

Ono što ova knjiga naglašava jest to da kometi nisu prljave snježne kugle te da je i Zemlja sama, dok je bila u fazi kometa, akumulirala velike količine ugljikovodika te ga zaključala duboko u sebi. Većina površinske nafte i ona ispod pokrivača koju danas vadimo posljedica je ogromnog zagađenja koje je nastalo kada su OGROMNI kometi prolazili pored Zemlje, a naš je planet tada bio sekundarni „komet“ u pražnjenu solarnog kondenzatora. Zemlja je doživjela velika događanja zagađenja u kratkom vremenskom razdoblju. Zbog toga je u nekim ležištima ugljena nafta gusta… zato što su se oboje akumulirali i formirali u isto vrijeme.

KIŠE METEORA

Kako je i objašnjeno u dokumentaciji u Dodacima knjizi, meteorske struje su vezane uz komete zbog suptilne i sitne sile prirode naziva „inducirana dipolna sila“. Ona djeluje na objekt koji u sebi sadrži metal i riječ je o sili kratkog dometa. Iz tog razloga meteori koji se vežu uz komete u sebi obično sadrže metale. Stoga, komet ne samo da za sobom vuče veliku količinu fine prašine i molekula nego stvara struje „sljedbenika“ u obliku meteorskih struja. Veći kometi s većim električnim poljima moći će ovom metodom vući ogromne komade. Drevne priče o kiši vatre i sumpora tijekom Velike poplave opisuju i kišu velikih količina stjenovitog materijala koji stvara „naphthu“ (naftu i ugljikovodik) pri udaru o površinu Zemlje.

U nastavku: Poplave, Električna pražnjenja među planetima, Događaji zagađenja, potresi, vulkani, kopneni uragani, formiranje kontinenata, stvaranje planina

Autorska prava zadržava izdavač jmccanneyscience.com press

Zabranjeno je bilo kakvo kopiranje, prepisivanje i/ili umnožavanje u komercijalne svrhe bez pismenog dopuštenja vlasnika autorskih prava.