Skriveni otrovi iz nove odjeće

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Ako ste ikada ušli u neku kinesku trgovinu s odjećom, sigurno vas je preplavio čudan “miris”. On potiče od bezbroj kemikalija koje se dodaju ili koriste u izradi odjeće. U Americi i EU je većina zabranjena, no u azijskim zemljama nema nikakvih ograničenja, a kako se većina odjevnih predmeta izrađuje tamo zbog jeftine proizvodnje i radne snage, svjetsko tržište je preplavljeno toksičnim kemikalijama.

U Aziji i zemljama trećeg svijeta proizvodi se najviše tekstila i odjeće, s kojom opskrpljuju multinacionalne brendirane kompanije kako bi si one osigurale visoke profite na temelju jeftine proizvodnje u regijama bez čak bezvrijednih regulatornih agencija za zaštitu. Uz to, sama kineska tekstilna industrija proizvodi blizu 2,5 milijarde tona otpadnih voda i ostalih onečišćujućih tvari svake godine, zagađujući zrak, rijeke, jezera, oceane, pa čak i tla i podzemne vode.

Prije nekoliko desetljeća, Dupontov logo (kemijska kompanija) imao je sljedeći tekst: “Bolji život kroz kemikalije”. Od tada, mnogi od nas su shvatili da živimo lošije u toksičnom okolišu koji uključuje kemijski zagađeni zrak, vodu, hranu, takozvane “lijekove”, a sada čak i odjeću.

Dupont je stvorio Rayon, sintetička vlakna koja se koriste za velik dio naše odjeće. Dakle, imalo je smisla što su se udružili s drvnom industrijom kako bi osigurali zabranu uzgoja konoplje. Tako su mogli neometano nastaviti proizvodnju Rayona i papira od kemijski obrađenog drveta, bez konkurencije.

Odjeća prijanja na kožu, naš najveći organ te Natural News navodi koje otrovne kemikalije putem kože ulaze u naš organizam:

Formaldehid

Nakon što je odjeća izrađena, često se prekriva formaldehidom koji ih čuva od gužvanja ili truljenja usljed gljivica tijekom transporta. Formaldehid kao konzervans također se dodaje cjepivima.

Zabilježene su teške alergijske reakcije na formaldehid, što nije ni čudo. Istraživanja su otkrila i do 500 puta veću razinu formaldehida od sigurne na odjeći koja se transportira iz tvornica u Kini i jugoistočnoj Aziji.

Tu je također i dugoročni, negativni, kumulativni učinak na zdravlje i gotovo je nemoguće unazad otkriti da su uzork tome kemikalije iz odjeće. Tekstilne toksine je teško izbjeći, čak i kada ste izvan svoje odjeće, jer se koriste i pri izradi posteljine i ručnika.

S obzirom na njegovu široku primjenu, uzevši u obzir toksičnosti i isparavajuće stanje, zabrinjavajuća je činjenica koliko je štetan za ljudsko zdravlje. Toksikološki Američki Nacionalni Program 2011. godine opisuje formaldehid kao ” ljudski karcinogen”.

Formaldehid se osim u tekstilnoj industriji koristi pri izradi fotografija, u drvnoj industriji, automobilskoj industriji, pri izradi tepiha, toaletnih papira, za izradu boja i eksploziva, čak i u kozmetičkim preparatima.

U EU, maksimalna dopuštena koncentracija formaldehida u gotovim proizvodima je 0,2%, a bilo koji proizvod koji premašuje 0,05% mora sadržavati upozorenje da proizvod sadrži formaldehid.
Kako da povjerujemo da se itko toga pridržava?

Nonilfenol ehtoksilat

Još jedna uobičajeni dodatak odjeći je nonilfenol ehtoksilat (NFE). Obično se koristi kao deterdžent u tekstilnoj industriji. Uporaba NFE-a je ograničena u većini regija gdje se brandirana odjeća prodaje. No, ne postoje ograničenja u tvornicama gdje se odjeća izrađuje a koje se nalaze u Kini i jugoistočnoj Aziji. Čak 14 velikih brandova svoju odjeću dobiva iz tvornica koje koriste NFE. O nebrendiranoj, odnosno, običnoj, jeftinoj odjeći i da ne govorimo, uvoz takve jeftine, a otrovne odjeće je beskonačan.

Nonilfenol se smatra endokrinim disruptorom zbog slabe sposobnosti da oponaša estrogen, a zauzvrat remeti prirodnu ravnotežu hormona u pogođenim organizmima. Učinak je slab, ali razina nonilfenola može biti dovoljno visoka da to nadoknadi.

Otkriveni su u mnogim otpadnim vodama svijeta što je zabrinjavajuće zbog toksičnosti za žive organizme u vodi. U EU je uporaba ograničena zbog štetnosti za okoliš i ljude.

Perfluorinat (PFC)

Perfluorinatni spojevi (PFC) su velika skupina kemikalija koja se koristi od 1950-ih godina u različitim industrijskim i komercijalnim aplikacijama (npr. teflon, tepisi, namještaj, ambalaža za hranu i dr.).

Dugo vremana su smatrani neotrovnim, no 2001. godine otkriveno je da se nakupljaju u ljudskom tijelu i okolišu.

Odjeća koja se ne gužva i ne pegla sadrži kancerogenu kemikaliju perfluorinat koju studije vežu uz rak dojke. Koristi se u petrokemijskim bojama za bojanje vlakna u azijskim tekstilnim tvornicama čime obilato zagađuju obližnje plovne puteve.

p-fenilendiamin (PPD)

Odjeća crne boje i bojila za kožnu odjeću često sadrže p-fenilendiamin (PPD), koji može izazvati alergijske reakcije.

CDC (Centar za kontrolu bolesti) navodi PPD kao kontaktni alergen. Izloženost PPD-u može biti kroz disanje, preko kože, gutanjem, oči. Simptomi izloženosti uključuju iritaciju grla (ždrijela i grkljana), bronhalnu astmu i dermatitis.

Osim u crnoj odjeći koristi se i u raznim bojama za kosu, obojenom krznu, obojenoj koži i određenim fotografskim proizvodima.

Usporivači gorenja

Obuhvaća kemikalije koje se koriste u termoplastikama, duromerima, tekstilma i premazima koji inhibiraju ili odoljevaju širenju požara. Gotovo svi testirani amerikanci imali su tragove ovih kemikalija u svom tijelu.

Mnoga ova sredstva se mogu naći u posteljini i donjem vešu.

Hlapljivi organski spojevi

Hlapljivi organski spojevi su organske kemikalije koje imaju visoku stopu isparavanja pri običnoj sobnoj temperaturi. Brojne su, raznovrsne i sveprisutne. Uključuju one izrađene od ljudske strane kao i prirodne kemijske spojeve.

Neki spojevi su opasni za zdravlje ljudi ili štetno djeluju na okoliš. Antropogeni hlapljivi organski spojevi su regulirani zakonom, pogotovo u zatvorenom prostoru, gdje su koncentracije najviše. Obično nisu akutno otrovni, ali umjesto toga imaju složene dugoročne zdravstvene posljedice. Budući da su koncentracije obično niske, a simptomi se sporo razvijaju, istraživanja o njima i njihovim učincima su teško provediva.

Glavni izvor umjetnih hlapljivih organskih spojeva su premazi, posebno boje i zaštitni premazi. Oko 12 milijarde litara boje se godišnje proizvede. Tipične otapala su alifatski ugljikovodici, etil acetat, glikol eteri i aceton.

Kod djece česti su disajni, alergološki i imuni problemi povezani s umjetnim hlapljivim organskim spojevima. Sposobnost organskih kemikalija da uzrokuju zdravstvene posljedice uvelike se razlikuje od onih koji su vrlo otrovni od onih bez poznatih učinaka na zdravlje. Kao i kod drugih zagađivača, opseg i priroda zdravstvenog učinka ovisit će o mnogim čimbenicima, uključujući razinu izloženosti i duljinu vremena izloženosti. Iritiranost očiju i dišnih puteva, glavobolje, vrtoglavice, vizualni poremećaji i smanjeno pamćenje su među neposrednih simptomima koji su neki ljudi doživjeli ubrzo nakon izlaganja nekim spojevima. Za mnoge spojeve se zna da uzrokuju rak kod životinja, neki su osumnjičeni za izazivanje ili se zna da uzrokuju rak kod ljudi.

Dioksini

Znanstvenici su otkrili da pamučna odjeća koja sadrži visoke razine dioksina može biti značajan izvor toksičnosti kako za ljude, tako i za okoliš. Korištenje pentaklorofenola tijekom transporta pamuka može biti primarni izvor dioksina. Također smatraju da ova činjenica može objasniti odakle se akumuliraju dioksini u tijelu, a da nisu pronađeni u hrani.

Ista vrsta dioksina također je pronađena u nekim bojilima. Posebno se ističe korištenje klora kao izbjeljivača za pamuk koji pri tome izaziva nastajanje dioksina.

Dioksin je vrlo otrovan i može izazvati reproduktivne i razvojne probleme, oštetiti imunološki sustav, ometati hormone i uzrokovati rak.

Kako se možemo zaštititi?

Pročitajte robne marke i pokušajte izbjeći sintetičke materijale kao što su rajon, najlon, poliester, akril, acetat ili triacetat koliko je god moguće. Također izbjegavajte postavke koje uključuju ne peglanje i ne gužvanje.

Postoje neke vrste odjeće koje se izrađuju od netretiranog, organskog pamuka, tako da ćete time smanjiti rizik od trovanja kemikalijama.

Kad god je to moguće, operite i osušite tu odjeću tri puta prije nošenja. Koristite samo sigurne, organske deterdžente iz trgovina zdrave hrane ili one koje ste napravili sami. Ako ih nemate, onda bar smanjite količinu deterdženta za bar pola po jednom pranju.

Teško da možemo smanjiti trovanje kemikalijama iz odjeće, no štetu možemo umanjiti time da nikada ništa ne odijevamo što nije dobro oprano, pogotovo ne djeci.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s