Stvara se nova klasa antibiotika

Os uma

by Barbara

Multirezistentne bakterije su jedna od najvećih prijetnji ljudskom zdravlju. Razlog tome je što sve veći broj antibiotika gubi svoju sposobnost za borbu protiv bakterija, a farmaceutska je industrija u manjoj ili većoj mjeri odustala od stvaranja novih lijekova koji će zamijeniti antibiotike koji više nisu od koristi. Za nju to jednostavno nije profitabilno. No, kada smo se već našli u ovom scenariju, suočeni sa sve otpornijim bakterijama koje još i manje reagiraju i na alternativne i prirodne lijekove, možda postoji potreba za novom klasom antibiotika.

Svjesni problema s kojim se sve češće suočavamo, znanstvenici su odlučili stvoriti novu klasu antibiotika za koju se nadaju da će ljudsku borbu protiv bakterija napokon privesti kraju. Tim sa Sveučilišta Notre Dame je svoje istraživanje posvećeno antibioticima objavio u Časopisu američkog društva za kemiju  u kojem se opisuje nova vrsta antibiotika naziva oksadiazoli, a koja je otkrivena računalnim probirom i koja je pokazala svoju učinkovitost u borbi protiv MRSA (meticilin rezistentni stafilokok). Oksadiazol inhibira protein koji vezuje penicilin i biosintezu stjenke stanice što MRSA-u inače omogućava otpornost na druge lijekove.

No, i danski su znanstvenici odlučili stvoriti novu klasu antibiotika koji se sastoje od sićušnih fragmenata proteina zvanih peptidi, a koji trgaju vanjsku ovojnicu bakterija koje ne uspijevaju razviti otpornost na peptide kao na postojeće antibiotike. Ovi peptidi se sastoje od lanaca od 20 različitih aminokiselina koje se nalaze u ljudskom tijelu, a slijed aminokiselina određuje učinak peptida. Oni su za sada testirani na životinjama, ali znanstvenici još uvijek trebaju odrediti kombinaciju aminokiselina koja neće škoditi i vlastitim stanicama.

Prvi antibiotik koji je korišten u borbi protiv bakterija je bio penicilin, a antibiotici u kojima je on glavni sastojak se još uvijek koriste za liječenje raznih infekcija (ampicilin, amoksicilin). Iako na tržištu postoji mnogo različitih vrsta antibiotika, svi djeluju na jedan od ova dva načina: kao baktericidi (koji ubijaju bakterije) i bakteriostatici (sprečavaju razmnožavanje bakterija). Možda je prvobitna upotreba antibiotika bila nužna i korisna, ali vrlo brzo su se počeli zloupotrebljavati u vidu pretjeranog i nepotrebnog korištenja. Poznato je da se danas antibioticima redovite hrane životinje koje se uzgajaju kao hrana za ljude pa se njihovo korištenje danas često svodi na svakodnevnu upotrebu .

U jednoj je provedenoj anketi koju je pokrenuo časopis Američke medicinske udruge otkriveno da je više od 21% izdanih recepata za antibiotike bilo suvišno, a to je praksa koja se posljednjih godina često viđa. Liječnici tvrde da to čine zato što pacijenti inzistiraju na tome očekujući brzo ozdravljenje dok je liječnicima lakše izdati recept nego pacijentu objasniti zbog čega mu antibiotik nije (ponekad) nužan braneći se izjavama o nedostatku vremena za to i velikim gužvama u čekaonicama. Začudo, pacijenti će upravo liječnike koji češće propisuju antibiotike smatrati boljim liječnicima od onih koji to izbjegavaju. No,neprikladno korištenje antibiotika može narušiti i sposobnost tijela da se samo obrani od nekih bakterija što nas uvodi u začarani krug i što je na kraju i dovelo do potrebe stvaranja nove klase antibiotika. Nadajmo se samo da ćemo u njihovom korištenju postati razumniji.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s