Ubija li vas posao?

Os uma
Piše: Barbara Kovačević

Koliko ste puta pomislili: “Ovaj će me posao ubiti”? A istina je da ste možda i bili u pravu jer posao kojeg osoba obavlja igra ključnu ulogu u njezinom mentalnom i fizičkom zdravlju. Od povećane opasnosti od srčanog udara sve do prolongiranog životnog vijeka, sve su to nedostaci ili prednosti za zdravlje koje dolaze s poslom kojeg radite, a to su pokazale i brojne studije.

Jedna od stvari koje će utjecati na vaše zdravlje, a vezana je uz posao je-  želja za što ranijim umirovljenjem. Studija koju su otkrili austrijski znanstvenici je pokazala da osobe koje odlaze u ranu mirovinu imaju povećan rizik od smrti prije navršene 67. godine. To su pripisali negativnim zdravstvenim navikama koje donosi umirovljenje, a uključuju pušenje, pijenje, nezdravu ishranu i neredovito vježbanje. “Otkrili smo da smanjena dob odlaska u mirovinu uzrokuje značajan porast rizika od preuranjene smrti za muškarce, ali ne i za žene,” izvještava se u studiji. “Jedna dodatna godina ranijeg umirovljenja uzrokuje povećanje rizika od preuranjene smrti za 2,4 postotna boda.”

Slijedeća stvar koja će ugroziti vaše zdravlje je zadržavanje na radnom mjestu kojeg mrzite. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Ljudski odnosi, takav će vam posao ugroziti mentalno zdravlje jer se pokazalo da će zaposlenici koji rade u organizacijama iz obveze ili zbog percipiranog manjka drugih poslova vjerojatnije doživjeti psihičke zdravstvene probleme, uključujući simptome iscrpljenosti, stresa i sagorijevanja u odnosu na ostale zaposlenike. Uzrok tome je to što osobe zalaganje na temelju obveze doživljavaju kao neku vrstu zaduženosti zbog koje se gubi autonomija koja tijekom vremena uzrokuje emocionalno pražnjenje.

Jedna stara izreka kaže da malo teškog rada nije ubilo nikoga, ali jedno je istraživanje pokazalo da ova izreka možda i nije toliko točna. Europska je studija pokazala da prekovremeni rad može loše utjecati na zdravlje srca. Osobe koje su radile barem 10 sati na dan su imale za 60% veći rizik od stvaranja zdravstvenih problema vezanih uz srce kao što su nefatalni srčani udari od osoba koje ne rade prekovremeno. Istraživači su za ovo ponudili nekoliko objašnjenja, a jedno od njih kaže da će osobe koje rade prekovremeno najvjerojatnije pripadati osobnosti tipa A zbog koje su više agresivne, natjecateljski nastrojene, napete i općenito neprijateljski raspoložene, a vrlo često će raditi i kada su bolesne umjesto da potraže liječničku pomoć. Gordon McInnes, profesor kliničke farmakologije sa Sveučilišta Glasgow i Velikoj Britaniji je rekao da bi “liječnici trebali biti svjesni rizika prekovremenog rada i ozbiljno shvatiti simptome kao što je bol u prsima, pratiti i liječiti priznate kardiovaskularne čimbenike rizika, osobito krvni tlak, te savjetovati prikladnu promjenu životnog stila”. A u vezi ovoga se možemo nadovezati i jednom izjavom filozofa Bertranda Russella: “Kad bih ja bio čovjek od medicine, prepisao bih odmor svakom pacijentu koji smatra da je posao važan”.

Na zdravlje zaposlenika utječe već i sam čin odlaska na posao. Studija, koja je objavljena u časopisu Javno zdravlje i u kojoj je ispitano 21 000 ljudi, je otkrila da osobe koje na posao putuju vlakom, automobilom ili autobusom pate od negativnog učinka na zdravlje za razliku od onih koje pješače ili voze bicikl. Rezultati su pokazali da su te osobe češće bolesne i da više dana u godini provode na bolovanju. “Negativni učinci na zdravlje korisnika javnog transporta se povećavaju sukladno s vremenom putovanja,” rekao je Erik Hansson, jedan od autora studije na Sveučilištu Lund u Švedskoj. “Međutim, vozači automobila koji putuju 30 do 60 minuta imaju lošije zdravlje od onih čije putovanje traje duže od jednog sata.” Ova tvrdnja proizlazi iz činjenice da osobe koje putuju duže od sat vremena imaju više prilika za opuštanje u vožnji.

No, iako posao može negativno utjecati na čovjekovo zdravlje, tako može i dugotrajna nezaposlenost. Istraživanje koje je predstavljeno tijekom kongresnog sastanka o psihološkim prednostima zaposlenosti i utjecaja nezaposlenosti je otkrilo da nezaposlenost može pokrenuti probleme vezane uz mentalno zdravlje. Osobe koje su u prethodnoj godini bile nezaposlene dulje od 25 tjedana su češće doživjele probleme s mentalnim zdravljem po prvi put u odnosu na zaposlene osobe. Istraživači su ovo pripisali osjećaju svrhovitosti kojeg pruža posao. “Kada su ljudi izloženi dugotrajnoj nezaposlenosti, očito osjećaju da su izgubili kontrolu nad svojom sposobnosti zarađivanja za život i brigom za obitelji,” rekao je istraživač Arthur Goldsmith, profesor ekonomije na sveučilištima Washington i Lee.

A dok se općenito utvrdilo da osobe koje vode aktivan društveni život žive duže, pokazalo se da se isto može primijeniti i na zaposlenike na radnom mjestu. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Psihologija zdravlja, zaposlenici koji vjeruju da na poslu imaju osobnu podršku svojih kolega žive duže. Istraživanje je uslijedilo nakon zdravstvenih bilježaka odraslih osoba koje su u prosjeku radile oko 8,8 sati dnevno tijekom razdoblja od dva desetljeća.

I jedan od posljednjih čimbenika vezanih uz zdravlje i posao je – ulizivanje šefu. Politički svjesni profesionalci koji koriste ulizivanje svojih zaposlenika kako bi poboljšali svoje šanse za ostanak na radnom mjestu mogu izbjeći psihički stres kojeg inače osjećaju one osobe koje nisu toliko spretne u svojem radnom ponašanju.  Istraživanje je pokazalo da osjećaji izopćenja, emocionalne iscrpljenosti i depresije mogu biti neutralizirani pametnim korištenjem vještina ulizivanja zaposlenika. A zaposlenik koji se ne ulizuje vješto i proračunato može pogoršati stvari, kako za sebe tako i za šefa.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s