Nesreće svemirskih letova

Os uma

by Barbara

Prošli je tjedan bio osobito mračan za svemirske putnike. Virgin Galactic Space Ship Two se srušio u pustinji Mojave, oko 150 kilometara sjeverno od Los Angelesa pri čemu je smrtno stradao pilot Michael Alsbury dok je drugi bio ozbiljno ozlijeđen. Iako je istraga još u tijeku, nagađa se da je uzrok bila prerana aktivacija sustava što je dovelo do ove kobne nesreće. Također je, nešto ranije ovog tjedna, bespilotna raketa Antares, vozeći teret na Međunarodnu svemirsku postaju, eksplodirala nedugo nakon polijetanja.

Putovanje svemirom je očito vrlo riskantan posao, unatoč napretku tehnologije i našeg znanja. No, svemirske su letjelice vrlo komplicirani sustavi koji posjeduju bezbrojne aspekte koje je potrebno razmotriti, napraviti simulaciju i ispitivanja kako bi se osigurali sigurno uzlijetanje i povratak. Ovi nedavni događaji nisu jedini koji su obilježili razvojni put svemirskih letova i u njihovoj povijesti je bilo još nekih neuspjelih i propalih pokušaja koji su završili i kobno.

Ruska misija Voskhod 2 je poznata po tome što je rezultirala prvom uspješnom svemirskom šetnjom u povijesti čovječanstva. U letjelici su se nalazila dva člana posade: Pavel Ivanovič Belyayev i Aleksei Arkhipovič Leonov. Nakon uspješno izvedene misije, letjelica je doživjela katastrofalan ponovni ulazak u zemljinu orbitu kada je kvar automatskog sustava za slijetanje pilote prisilio da slijetanje obave ručno i to na vrlo šumovito područje koje se nalazilo oko 300 km od predviđene zone slijetanja. Belyayev i Leonov su preživjeli, iako kontrola misije u početku nije znala gdje se oni nalaze, i to  zahvaljujući svojem poznavanju teških klimatskih uvjeta i snalažljivosti. Spašeni su nakon hladne i neizvjesne noći provedene u ruskoj tajgi na temperaturi koja se spustila ispod 30°C.

Sojuz 1 je lansiran 1967.g, a u njemu se nalazio astronaut pukovnik Vladimir Komarov. Plan misije je bio kompleksan i uključivao je susret sa Sojuzom 2 i razmjenu članova posade prije povratka na Zemlju. Međutim, lansiranje Sojuza 2 je bilo otkazano zbog oluje. Cijeli je let bio prepun tehničkih poteškoća, a Kamarov je poginuo kada je modul za spuštanje udario u tlo zbog kvara padobrana. To je bio prvi fatalni let u povijesti svemirskih letova. Tragedija je rezultirala 18-mjesečnim kašnjenjem narednih lansiranja Sojuza 2 i Sojuza 3, ali je dovela i do poboljšanja u programu.

Ruski Sojuz 11 je poznat po ukrcaju Saljuta 1, prve svemirske postaje, no i ova je misija okončala tragično kada je pri povratku došlo do smanjenja tlaka zbog čega su se sva tri člana posade ugušila. Krivac za to je bio ventilacijski ventil koji se tijekom ponovnog ulaska otvorio i tako omogućio istjecanje kisika, a članovi tada nisu bili odjeveni u svemirska odijela (što je nakon ove nesreće uzrokovalo redizajn koji je astronautima omogućavao da nose odijela tijekom lansiranja i slijetanja).

28. siječnja 1986.g je lansirana svemirska letjelica Challenger koja se iznenada raspala u 73. sekundi leta i planula u požar. Utvrđeno je da je izvor ove eksplozije bio takozvani o-prsten, pečat stavljen u čvrste raketne potisnike koji su korišteni tijekom polijetanja, a koji se pokvario i doveo do ove katastrofe u kojoj je poginulo sedam članova posade. Posebno povjerenstvo koje je istraživalo nesreću je otkrilo da je NASA zanemarila upozorenja inženjera o opasnosti koju predstavlja upotreba o-prstena u uvjetima niskih temperatura kakvi su vladali tog jutra kada je lansiranje pokrenuto.
2003. godinu je, kada su letovi u svemir u pitanju, obilježila nesreća letjelice Columbia koja se iznenada raspala pri slijetanju ka Svemirskom centru Kennedy. Ova je nesreća bila uzrokovana komadom pjenaste izolacije koji se odlomio i udario u lijevo krilo. Zbog nastale su štete vrući plinovi uspjeli prodrijeti i uništiti unutarnju strukturu krila čime je započeo proces raspadanja letjelice. U ovoj je nesreći poginulo svih sedam članova posade, ali je i ona rezultirala određenim promjenama kao što su dodatne provjere u orbiti i misije spašavanja ukoliko se otkrije nepopravljiva šteta.
Ovo su samo neki primjeri svemirskih misija i letova koji su kobno završili, ali i spomen na astronaute koji su riskirali svoje živote kako bi se proširili naši horizonti i naše poznavanje svemira.

Naslovana fotografija: satelitska snimka eksplozije svemirske letjelice Columbia

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s