Piše: Irena Dujmušić Os Uma

Vjerojatno svi znaju za Monstanto, najmoćniju biotehnološku korporaciju, tvorca GM sjemena i herbicida glifosata, između ostalog. Svojim kontroverznim postupcima i inovacijama Monsanto konstantno privlači pažnju i podiže prašinu, što je kod osviještenih ljudi dovelo čak i do globalnog marša u znak prosvjeda protiv monopola te stava i postupaka ove tvrtke. Osim GMO-a, Monstanto ima barem jedan dio krivnje za dovođenje na tržište mnogih štetnih proizvoda, od kojih nekih još uvijek postoje.

1. Saharin

Umjetno sladilo – saharin, iako postoji od 19. stoljeća, nije postao široko popularan kao alternativa za šećer sve do 20. stoljeća, zahvaljujući naporima Monsanta, čija je inicijalna namjera kao korporacije bila proizvesti saharin za Coca-Colu. Iako je u početku hvaljen kao sladilo bez kalorija, saharin dolazi pod povećalo nakon studije iz 1970-ih, koja je otkrila da saharin izaziva rak kod pokusnih štakora i miševa, te je uvršten na popis kancerogenih spojeva. No nakon pritisaka, studija je odbačena kao manjkava te je ovo sladilo uklonjeno s popisa kancerogenih tvari i danas se može naći u mnogim proizvodima poput pića, bombona, lijekova, pasta za zube i još mnogo toga.

2. PCB

PCB, odnosno poliklorirani bifenili pripadaju obitelji organskih kemikalija koji su izrađeni ljudskom rukom, a poznati su kao klorirani ugljikovodici. Po prvi puta ih je koristio Monsanto 1920. godine za proizvodnju tekućine za hlađenje za električnih transformatora, kondenzatora i elektromotora. Proizvodili su se od 1929. do 1979. nakon čega su zabranjeni jer su identificirani kao uzročnici raka te kao činitelji brojnih štetnih učinaka na ljudski imunološki, reproduktivni, živčani i endokrini sustav. Od kada je zabranjen, više se ne koristi no šteta kojoj su uzročnici i dalje postoji, kao što pokazuje studija iz 2011., gdje su PCB spojevi još uvijek nađeni u krvi trudnica. U Europskoj uniji je proizvodnja i uporaba PCB-a zakonskim propisima ograničena u većini zemalja Europske unije, dok je u nekima u potpunosti zabranjena, no opasnost još uvijek postoji. Prije zabrane su se koristili u širokoj uporabi poput kabelske izolacije, brtvila, plastike, ljepila i boja na bazi ulja.

3. Polistiren

Polistiren je sintetički polimer poznatiji kao stiropor i još uvijek se koristi u širokoj upotrebi. Ima ga doslovno svugdje jer je izdržljiviji od papira i jeftiniji od plastike. Njegova je proizvodnja postala fokus Monsanta 1941. godine. Biološki je nerazgradiv i odgovoran je za većinu ukupnog opasnog otpada u svijetu. Kronična izloženost polistrenu je povezana uz depresiju, glavobolju, umor i slabost.

4. Nuklearno oružje

Razorna i uništavalačka moć nuklearnog oružja je općepoznata stvar, no malo je poznato da je u razvoju prve nuklearne bombe udjela imao i Monsanto. Nakon što je 1936. Monsanto preuzeo Thomas & Hochwalt Laboratories, razvijen je odjel koji je odigrao ključnu ulogu u projektu Manhattan od 1943. do 1945. Cilj ovog projekta je bila proizvodnja prve atomske bombe u Drugom svjetskom ratu.

5. DDT

DDT (dihlor-difenil-trihloretan) je pesticid poznat po svojem insekticidnom djelovanju. Tijekom 2. svjetskog rata, koristio se za borbu protiv tifusa i malarije i među građanstvom i vojskom. Jedan od glavnih proizvođača DDT-a je bio naravno i Monsanto. Zabranjen je 1972. godine, a prepoznat je kao endokrini disruptor, povezan je s dijabetesom te nekim neurološkim poremećajima kao i razvojem raka. Da bi se razgradio, potrebno je više od 15 godina, a ljudska izloženost može biti putem konzumiranja kontaminirane ribe, iz usjeva, samog tla ili podzemnih voda.

6. Dioksini

Dioksini su skupina kemijski srodnih spojeva, a nastaju izgaranjem mnoštva organskih tvari, često i organskih otpadaka prilikom spaljivanja otpada i kao nusprodukt u raznim kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Monsanto ima udjela u trovanju dioksinom od 1945., kada su počeli promicati upotrebu kemijskih sredstava za zaštitu bilja u poljoprivredi. Poznati su po sposobnosti akumuliranja u hranidbenom lancu. Visoko su toksični i kancerogeni, a primarno se nalaze u mesu i mliječnim proizvodima obzirom da su integrirani unutar hranidbenog lanca.

7. Agens Orange

Ovaj herbicid je originalno zamišljen kao kemijsko oružje čijim se raspršivanjem uništavalo lišće na drveću čime se sudionike rata u Vijetnamu onemogućilo u skrivanju. Monsanto je bio jedan od dva glavna proizvođača ovog smrtonosnog oružja. Agens Orange je odgovoran za više od 400.000 smrtnih slučajeva i 500.000 slučajeva ljudi s urođenim manama, a od ostalih posljedica pati više od milijun ljudi. Problem ovog herbicida je taj što je kontaminiran dioksinom, a što je Monsanto sigurno znao kada ga je prodao američkoj vladi za uporabu u ratu. Implikacije Agensa Orange se u Vijetnamu još uvijek osjećaju, a formalno čišćenje je započeto tek prije par godina. Važno je i spomenuti da se neke kemikalije pronađene u Agensu Orange još uvijek mogu naći u nekim herbicidima koji se koriste i danas.

8. Gnojiva na bazi nafte

Ova se vrsta gnojiva primjenjuje na tlo ili za biljke kao pomoć u njihovom razvoju. U proizvodnju naftnih gnojiva se Monsanto uključio 1955., nakon kupnje velike rafinerije nafte. Za ova je gnojiva poznato da uništavaju korisne mikroorganizme u tlu što sterilizira tlo, čineći ga u potpunosti ovisnim o vanjskim stimulansima za proizvodnju. Koristi se u gospodarstvima diljem svijeta jer se za njih ističe da poljoprivrednicima daju veći stupanj kontrole nad onime što uzgajaju i na to kako će uspijevati.

9. RoundUp

U ovom je herbicidu aktivni sastojak glifosat, koji je klasificiran kao otrovna tvar klase III, kobna za odraslu osobu u količini od 30 grama, te je u zbornicima biomedicinske literature povezan s više od 20 štetnih učinaka. Najkorišteniji je herbicid širom svijeta. Monsanto je osnovao svoj odjel za poljoprivredne kemikalije čiji je primarni fokus bio RoundUp. Glifosat je povezan s razvojem raka, endokrini je disruptor te utječe na povećanje upalnih crijevnih sindroma, razvoj Crohnove bolesti, alergija na hranu, autizma, endometrioze, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest. Biljni svijet čini više osjetljiv na bolesti, povećava virulentnost organizama iz tretiranih tla, a imobilizira biljne hranjive tvari i minerale. Potiče razvoj preko 40 raznih biljnih bolesti i gljivičnih oboljenja. Također je toksičan za korisne organizme u tlu i nakuplja se u tlu i podzemnim vodama. Odobren je za proizvodnju i prodaju i dalje se nalazi u širokoj uporabi.

10. Aspartam

Kao i saharin, aspartam je umjetni zaslađivač koji se koristi kao zamjena za šećer. Monsanto se u njegovu proizvodnju uključio 1985., kada su preuzeli primarnu tvrtku odgovornu za proizvodnju aspartama. Danas postoje istraživanja koja aspartam povezuju s oko 100 zdravstvenih problema. Poznato je i da je kancerogen te neurotoksičan, uzokuje i moždane udare, neplodnost, halucinacije, migrene, nesanicu, iscrpljenost, dijareje i depresiju, te da je zapravo nastao kao izlučevina genetski modificirane bakterije E. Coli. Koristi se na široko u pićima i hrani, te suplementima.

11. Goveđi hormon rasta (rBGH)

Razvijen od strane Monsanta, rbGH genetski modificirani hormon se ubrizgava u mliječne krave da bi proizvodile više mlijeka. Osim umjetnog povećanja proizvodnja mlijeka, rbGH u mlijeku također podiže i razine gnoja, ostataka antibiotika i IGF-1 hormona koji ubrzava razvoj raka. IGF-1se prirodno nalazi u majčinom mlijeku, i služi prehrani dojenčeta, no ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvoj raka. Zahvaljujući Monsantovim sponzoriranim studijama i političkom utjecaju, RbGH se još uvijek koristi i danas, a obično se ubrizgava u mliječne krave svaki drugi tjedan. Proizvođači takvog mlijeka se trude da tako dobiveno mlijeko ne bude posebno obilježeno.

12. GMO

Što reći o GMO-u a da već nije rečeno? Monsanto je dobro udario temelje u razvoj genetski modificiranih organizama još od 1990-tih, s inicijativom da se “nahrani svijet”. No ništa od toga, GMO ne samo da ne hrani, nego i šteti svom biljnom, životinjskom i ljudskom svijetu, što dokazuju brojna istraživanja. Treba i napomenuti da istraživanja učinaka GMO na ljude nisu nikada provedena, te da su nedavno objavljeni dokazi koji potvrđuju da DNK fragmenti, koji se unose u ljudski organizam u obrocima od GM hrane, nose cijele gene koji mogu ući u ljudski cirkulacijski sustav putem nepoznatog mehanizma. Studija se temelji na analizi više od 1000 ljudskih uzoraka iz četiri neovisne studije, a u jednom od uzoraka krvi relativna koncentracija biljnog DNA bila je veća od ljudske DNA. Mi zapravo nemamo pojma o tome kakvi mogu biti dugoročni učinci na ljude, i svi smo dio masovnog genetskog eksperimenta tijekom svih ovih godina, koji se nastavlja i dalje.

Jedini koji mogu spriječiti ovu zasigurno najviše monstruoznu kompaniju smo mi sami, šireći istinu i bojkotirajući Monsantove proizvode i poslove u kojima sudjeluju.

Izvori: Collective Evolution, GMO awareness, Wikipedija