Može li se zbog tetovaže oboljeti od karcinoma?

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Kad osoba odlučuje hoće li staviti tetovažu ili nekoliko njih, vjerojatno više razmišlja o umjetničkim ili društvenim aspektima nego o zdravstvenim. U stvari, mnoge osobe koje se odluče na taj način ukrasiti tijelo, upoznate su jedino s rizikom od infekcije, alergijske reakcije ili prijenosa nekih bolesti ako oprema nije pravilno sterilizirana. Nažalost, istraživanja ukazuju da postoje dodatni zdravstveni rizici, osobito ukoliko dizajn tetovaže zahtjeva veliku površinu obojanu crnom tintom koja, sama po sebi, može biti otrovna.

Znanstvenici su nedavno otkrili da se toksini iz tinte koja se koristi pri tetoviranju mogu apsorbirati u tijelu te uzrokovati rak! Stručnjaci vjeruju da bi nanočestice tinte mogle dospjeti u krvotok te se nakupljati u slezeni i bubrezima čime se tijelu onemogućava filtriranje nečistoća.

Javno se smatra da je tinta koja se koristi pri tetoviranju histološki nereaktivna, unatoč čestom korištenju različitih pigmenata nepoznate čistoće i identiteta od strane tattoo umjetnika. Međutim, istraživači sa Sveučilišta u Bradfordu su uz pomoć mikroskopa atomske snage (AFM) na nano-razini ispitali tetoviranu kožu i pronašli dokaze koji ukazuju da to nije istina.

U svojem su preliminarnom istraživanju otkrili da proces tetoviranja remodelira kolagen (glavno vezivno tkivo tijela) te da nanočestice tinte postoje u mreži kolagena kože kao i oko krvnih žila. To ih je navelo na zaključak da čestice tinte s kože putuju dublje u tijelo gdje potencijalno mogu ući u organe i druga tkiva. Ovo predstavlja problem jer su tinte za tetoviranje u velikoj mjeri neregulirane i poznato je da u sebi sadrže kancerogene spojeve.

Nanočestice su ultra mikroskopske veličine zbog čega lako probijaju kožu i putuju do krvnih žila i krvotoka. Dokazi ukazuju da neke nanočestice mogu izazvati i trovanje mozga te uzrokovati oštećenje živaca dok neke mogu, kako smo spomenuli, biti i kancerogene.

tattoo

U studiji iz 2011., objavljenoj u časopisu British Journal of Dermatology, otkriveno je da se u tinti doista nalaze nanočestice dok crni pigment sadrži one najmanje (bijeli pigment sadrži najveće, a obojani su srednje veličine). Crna je tinta najčešće povezana s potencijalno štetnim učincima iako svi pigmenti imaju toksični potencijal, uključujući potencijalne kancerogene, a mogu uzrokovati upalu i oštećenja DNK. S obzirom da crna tinta može sadržavati značajnu količini nanočestica, vrlo je vjerojatno da navedeni toksini mogu lako ući u krvotok čime se njihov učinak još više pogoršava.

“Crna se tinta obično temelji na čađi, nije regulirana i može sadržavati opasne policikličke aromatske ugljikovodike (PAHs). Dio PAHs-a može doživotno ostati u koži, apsorbirati UV zračenje i stvarati singletni kisik što nadalje može utjecati na integritet kože….Tetoviranje crnom tintom obuhvaća injekciju znatne količine fenola i PAHs-a u kožu. Većina njih je kancerogena te mogu dodatno oštetiti singletni kisik unutar derme kad je koža izložena UVA (npr. sunčevo zračenje),” navodi se u studiji.

Iako se do sada pojava raka kože na tetoviranim mjestima smatrala slučajnom, u velikoj je mjeri nepoznato može li tinta pridonijeti nastanku karcinoma ili zdravstvenim problemima na drugim mjestima u tijelu. Primjerice, poznato je da se neki pigmenti mogu seliti s kože u limfne čvorove tijela.

“Dokazi koje smo do sada akumulirali uglavnom su ograničeni na činjenicu da nanočestice ulaze u krvotok i tako dolaze do drugih organa u tijelu. Što se mozga tiče, posjedujemo stvarne dokaze o ulasku u mozak i stvaranju toksičnih učinaka,” rekao je dr. Samuel Epstein, cijenjeni stručnjak za sprječavanje raka.

Do sada nije bilo sustavnih istraživanja koja bi proučila sigurnost ubrizgavanja tinte u tijelo iako Nacionalni centar za toksikološka istraživanja provodi ispitivanja kako bi se utvrdili: kemijski sastav tinte za tetovažu i kako se ona razgrađuje u tijelu, kratkoročne i dugoročne posljedice te sigurnost tinte i pigmenata i kako tijelo reagira pri interakciji svjetlosti i tinte.

Desmond Tobin, direktor Centra za kožnu znanost sveučilišta Bradford, izjavio je da je bio šokiran kad je saznao da ne postoje propisi vezani uz boje koje se koriste pri tetoviranju:

“Neke se boje prodaju uz malo ili nikakve popratne podatke o proizvodu, a njihov sastav i dalje ostaje nepoznat čak i u trenutku korištenja.”

U studiji se navodi da je otkriveno da crveni pigment sadrži živu dok zeleni i plavi sadrže kobalt. Kemikalija koja se obično koristi u crnom pigmentu, naziva benzo(a)piren, poznati je potencijalni kancerogen koji je, u pokusima na životinjama, pokazao da izaziva rak kože.

Jorgen Serup, profesor dermatologije iz kopenhagenske Sveučilišne bolnice je otkrio kancerogene kemikalije u 13 od 21 najčešće korištene tinte u Europi.

“Milijuni Europljana se sada tetoviraju kemijskim tvarima nepoznatog porijekla,” rekao je. “Sve do sada nitko nije provjerio rizike i na tom je polju nužno provesti dodatna istraživanja. Ljudi bi trebali dobiti pismene informacije o tinti koja se koristi na njima. Moguće je da oni, baš kao kod pušenja, odluče preuzeti rizik, ali trebali bi biti informirani.”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s