Plamteće stijene Turske

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Oko 80 km jugozapadno od Antalije, u blizini grada Cirali u jugozapadnoj Turskoj, nalazi se stjenovita planina koja je u doslovnom plamenu već nekoliko tisuća godina. Ondje gori desetak vječnih vatri koje su potaknute ispuštanjem metana kroz otvore.

Stotinama su godina mornari ove vatre koristili kao orijentir za navigaciju, a danas one pretežno služe kao izvor topline koju koriste planinari za kuhanje toplih napitaka. Iz njih je, prema legendi, nastala Himera, neman koja je sačinjena od dijelova mnoštva životinja i koja je posjedovala nekoliko glava dok je barem iz jedne od njih mogla bljuvati vatru.

Ovi su plameni grupirani na površini od 5.000 četvornih metara i potaknuti su emisijom plinova koji se uglavnom sastoje od metana i vodika. Vatre su snažnije tijekom zimskih mjeseci što je uobičajeno obilježje takvih curenja jer se protok plinova obično modulira plinskim tlakom koji se nagomilava zbog popunjavanja podzemnim vodama i promjena u atmosferskom tlaku. Njihovo posebno obilježje je vatra koja je stalna, za razliku od Vodopada vječne vatre koji se gase i potrebno ih je iznova paliti.

Izvor metana koji na tom mjestu naziva yanartas (što je turska riječ koja znači „plameni kamen“), stvara plamenove visoke i do pola metra, do nedavno je bio nepoznat. Otkriveno je da nije rezultat bioloških procesa (jer se takva vrsta metana formira na temperaturama koje su mnogo više nego što je to slučaj na toj planini).

Istraživač Giuseppe Etiope s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju u Rimu te Artur Ionescu sa Sveučilišta Babes-Bolyai u Rumunjskoj laboratorijskim su pokusima otkrili da se rutenij, rijedak metal koji se nalazi u tim stijenama, može ponašati kao katalizator te tako stvoriti metan na temperaturama koje su niže od 100 °C.

„Ovi rezultati pokazuju da je abiotička proizvodnja metana moguća i na mnogo nižim temperaturama nego što se do sada pretpostavljalo,“ rekao je Michael Whiticar sa Sveučilišta Victoria u Kanadi.

Etiope je još dodao da to ukazuje da bi se i drugdje u svijetu mogle nalaziti razmjerne količine takvog metana koji bi mogao postati novim izvorom ugljikovodika.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s