Plamteće stijene Turske

Os uma

by Barbara

Oko 80 km jugozapadno od Antalije, u blizini grada Cirali u jugozapadnoj Turskoj se nalazi stjenovita planina koja se doslovno nalazi u plamenu tisućama godina. Ondje već najmanje 2500 godina gori desetak vječnih vatri koje su potaknute ispuštanjem metana kroz otvore.

Stotinama su godina mornari ove vatre koristili kao orijentir za navigaciju, a danas one pretežno služe kao izvor topline koju koriste planinari za kuhanje toplih napitaka. Iz njih je, prema legendi, nastala Himera, neman koja je sačinjena od dijelova mnoštva životinja i koja je posjedovala nekoliko glava dok je barem iz jedne od njih mogla bljuvati vatru.

Ovi su plameni grupirani na površini od 5000 četvornih metara i potaknuti su emisijom plinova koji se uglavnom sastoje od metana i vodika. Vatre su snažnije tijekom zimskih mjeseci što je uobičajeno obilježje takvih curenja jer se protok plinova obično modulira plinskim tlakom koji se nagomilava zbog popunjavanja podzemnim vodama i promjena u atmosferskom tlaku. Njihovo posebno obilježje je vatra koja je stalna, za razliku od Vodopada vječne vatre koji se gase i potrebno ih je iznova paliti.

Izvor metana koji na tom mjestu, naziva Yanartas ( što je turska riječ koja znači „plameni kamen“ ), stvara plamenove visoke i do pola metra, je do nedavno bio nepoznat. Otkriveno je da on nije rezultat bioloških procesa ( jer se takva vrsta metana formira na temperaturama koje su mnogo više nego što je to slučaj na toj planini ). Istraživač Giuseppe Etiope s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju u Rimu te Artur Ionescu sa Sveučilišta Babes-Bolyai u Rumunjskoj su laboratorijskim pokusima otkrili da rutenij, rijedak metal koji se nalazi u tim stijenama, može ponašati kao katalizator te tako stvoriti metan na temperaturama koje su niže od 100 °C.

„Ovi rezultati pokazuju da je abiotička proizvodnja metana moguća i na mnogo nižim temperaturama nego što se do sada pretpostavljalo,“ rekao je Michael Whiticar sa Sveučilišta Victoria u Kanadi. Etiope je još dodao da to ukazuje da bi se i drugdje u svijetu mogle nalaziti razmjerne količine takvog metana koji bi mogao postati novim izvorom ugljikovodika.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s