Kako kontrolirati emocionalno stanje kroz disanje

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Već stoljećima, vježbe disanja se koriste za smirivanje tijela i uma, kao priprema za meditaciju, razmišljanje ili jednostavno za dobivanje kontrole nad emocijama. Dugo se koristi kroz duhovnu praksu, a nedavna studija sada sugerira korištenje disanja kao način za kontrolu emocija u području neuroznanosti. Rezultati su obećavajući, te bi mogli dovesti do smanjene primjene lijekova za razne oblike anksioznosti, depresije ili za kontrolu bijesa.

Svjesni smo da disanje ima smirujući učinak na nas, u situacijama kada smo pod pritiskom, ili usred napada panike, no nije zapravo bilo razjašnjeno stvara li disanje osjećaje. Ova studija je neizmjerno pomogla u tom pogledu, jer je pokazala da svaka emocija zapravo ima određeno disanje povezano s njom.

Na primjer:

Panika – Kratki, brzi, plitki udisaji

Ljutnja – Dugi prisilni udisaji

Smirenost – Spori uravnoteženi udisaji

Sreća – Dugi udisaji, dugi izdisaji

Studija pod vodstvom dr. Pierre Philippota bila je usmjerena na dvije skupine s ciljem istraživanja može li disanje generirati i regulirati emocije kao i njihov intenzitet.

Sudionici prve grupe su bili su upućeni da stvore emocije poput tuge, straha, ljutnje i sreće na najbolji mogući način, poput prizivanja sjećanja vezana uz određene emocije. Zatim je od sudionika zatraženo da pažljivo promotre i izvještavaju o svojim obrascima disanja. Istraživački tim je utvrdio da je svaka emocija povezana s posebnim uzorkom disanja. Na primjer, kada su sudionici osjećali tjeskobu i strah, disali su brže i plitko, a kad su se osjećali sretni, disali su polako i u potpunosti. Još zanimljivija je studija u kojoj je sudjelovala druga grupa sudionika koje su znanstvenici uputili da dišu prema zabilježenim obrascima disanja iz prve grupe. Istraživači su doslovno rekli sudionicima kako da dišu, a zatim su ih pitali kako su se osjećali. Gotovo nevjerojatno je bilo to što su ispitanici druge grupe počeli osjećati emocije koje su odgovarale emocijama vezanim uz disanje iz prve grupe.

Rezultati sugeriraju da disanje doista utječe na nečije emotivno stanje, baš kao što to tvrde joga učitelji već stoljećima.

Nekoliko studija ukazuje na to da kontrolirano disanje ima neposredne i pozitivne učinke na psihičko ali i fizičko blagostanje, kao što su krvni tlak i broj otkucaja srca. Osim što se već u nekoliko minuta možemo osjećati bolje, dugoročni učinci svakodnevnog disanja su još izraženiji. Aktiviranjem dijela našeg živčanog sustava povezanog s “odmorom i probavljanjem” (parasimpatički živčani sustav), praksa kontroliranog disanja može “istrenirati” tijelo da bude mirnije. Na primjer, preliminarna istraživanja su pokazala da redovito vježbanje i vježbe disanja smanjuju razinu kortizola – hormona stresa. Niže razine ovog hormona mogu utjecati na ukupno mirnije stanje bića, što pomaže kod neizbježnih životnih stresova i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Iako se značajne studije kontroliranog disanja i utjecaja na mozak još javljaju, preliminarna istraživanja mozga u meditaciji i disanju ukazuju da se aktiviraju područja mozga koja su uključena u kontrolu autonomnog sustava.

Baš kao što i vježbanje ili meditacija zahtjevaju koncentraciju, disciplinu i ustrajnost, tako je to potrebno i kod kontroliranog disanja. No, ovi rezultati pružaju toliko potrebnu alternativu za ograničene tehnike koje se već koriste za određena emocionalna stanja kao i alternativu za štetne lijekove, te bi kontrolirano disanje trebalo postati svakodnevna pojava kako na osobnom planu tako i kod terapeuta i savjetnika.

Izvori: Natural News, Psihology Today

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s