Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Prema članku objavljenom u najnovijem Časopisu za neuroznanost, znanstvenici su uspješno ubrizgali ljudske glia stanice u mozak miša, čime su stvorili hibridne miševe koji su četiri puta pametniji od drugih miševa iste dobi.

Ideja koja je potakla znanstvenike na ovaj eksperiment je unapređivanje razumijevanja ljudskih bolesti mozga.

Steve Goldman i njegov tim uzeli su glia stanice iz doniranih fetusa i ubrizgali su ih u mišje mozgove. Unutar godinu dana, ljudske glia stanice su značajno nadvladale mišje, svaki miš je dobio 300.000 ljudskih stanica koje su se umnožile na 12 milijuna. Glija stanice, u ovom slučaju, astrociti, su od vitalnog značaja za svjesne misli, jer pomažu ojačati veze između neurona, odnosno sinapse. Njihove vitice su uključene u koordinaciju prijenosa električnih signala preko sinapsi. Prosječan ljudski astrocit je 10 do 20 puta veći i ima 100 puta više vitica od mišjih astrocita.

Goldman izjavljuje da su mogli vidjeti kako ljudske stanice preuzimaju cijeli prostor. Zaustavile su se samo kada su dostigle fizičku granicu, odnosno, kapacitet mišje lubanje.

U testovima pamćenja, miševi s humaniziranim mozgom su bili bolji četiri puta od svojih vršnjaka. Goldman napominje da su to nevjerojatni efekti i statistički značajni rezultati te da su takvi miševi daleko pametniji od kontrolne skupine. No, ističe da je to još uvijek mišji mozak, a ne ljudski jer su svi neuroni i dalje mišji.

Međutim, sve ostale stanice koje nisu neuronske su ljudske. Ipak, to životinjama ne pruža dodatne sposobnosti koje bi se na bilo koji način mogle pripisati ili poimati kao specifično ljudske, već jednostavno, ljudske stanice poboljšavaju učinkovitost neuronskih mreža kod miševa. To su još uvijek miševi, ističe Goldman.

Nakon kratkog razmatranja, ovaj tim znanstvenika je odlučio da ne ubrizgava ljudske glia stanice u u vrste bliske čovjeku, poput čimpanzi, zbog mogućih etičkih pitanja. Također, zaključili su da je vrlo teško odlučiti u koje životinje ubrizgavati ljudske stanice, pitajući se – ako uspijemo životinje učiniti više “ljudskim”, gdje je kraj? Za sada, daljnja istraživanja se provode na štakorima, koji su inteligentniji od miševa.

Ovakvi eksperimenti su se provodili i ranije, studija iz 2009. navodi kako su miševima ubrizgane amino kiseline specifične za ljude u gen za jezik, FOXP2 , koji posjeduju i ljudi i životinje, no ljudski se razlikuje u DNA sekvencama. Ovi genetski manipulirani miševi su pokazali drastične rezultate – njihovo glasanje je zvučalo različito od normalnih miševa, a također su pokazali i bolje učinke u učenju i pamćenju.

Još ranije, 2005., neformalno Etičko povjerenstvo Sveučilišta Stanford podržalo je prijedlog da se stvore miševi s mozgom koji gotovo u potpunosti sadrži ljudske moždane stanice. Znanstvenik Irving Weissman, je tvrdio da bi njegov eksperiment mogao pružiti neusporediv uvid u to kako se ljudski mozak razvija i proučavanje degenerativnih bolesti. Etičko povjerenstvo je odobravanje objasnilo time da vjeruju kako bi veličina i oblik mišjeg mozga spriječili ljudske stanice od stvaranja bilo kakve ljudske osobine.

Iako ovakvih istraživanja sigurno ima puno više, a mi o tome premalo znamo, i ona imaju naoko plemenit cilj, odmah nam se javljaju brojna etička pitanja i strahovi. Znaju li znanstvenici zaista što rade, ili se samo igraju, dok im se ovakve igre ne otmu kontroli? Kako da znamo jesu li se zaustavili samo na štakorima, ili još gore, jesu li pokušali ljudima ubrizgavati životinjske stanice kako bi nešto “proučavali ili poboljšali”?

Izvori: Raw Story, New Scientist, IFLScience, NBCNews, Daily Mail