Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Stigla je zima, a s njom i temperature koje su sve bliže nuli. A kad veći dio pejzaža prekrije bijeli pokrivač i temperature se još više snize, priroda ponekad reagira na neuobičajeni način i pokazuje nam svoju zaigranu, iako nama često i ne baš ugodnu, stranu.

Dakle, zamislite ovo: navečer odlazite na spavanje dok vaš dom okružuje polje svježeg snijega, a ujutro se budite i otkrivate da je tijekom noći netko (ili nešto?) smotao slojeve tog snijega u niz malenih, precizno raspoređenih snježnih krafni. Ukoliko vam se to dogodi, znajte da je riječ o snježnim valjcima za čije je formiranje prvo potrebno stvaranje sloja snijega ili leda na koji kasnije padne novi snijeg. Ukoliko on biva popraćen jakim vjetrom, novi se sloj mokrog snijega postepeno odiže od tla i nježno obrće čime se stvaraju lagane bale snježnih oblika. One su obično šuplje jer su unutarnji slojevi slabi i tanki u odnosu na vanjske, a mogu narasti i do promjera od dva metra.

Druga igra snježne prirode, a koja je i bučna, su tzv. ledene krhotine. Ovaj je fenomen vidljiv kada je zima na izmaku i počinju se pojavljivati prvi znaci proljeća. Led se na smrznutim jezerima tada može kristalizirati u sjajne krhotine što je obično popraćeno zvukom koji podsjeća na razbijanje stakla. Poznat nam je oblik kojeg poprima voda kada se smrzava u pahuljice, pa tako postoje i razni oblici leda, a na mijenjanje njegovog oblika utječe promjena temperature. U ovom slučaju on poprima oblik kojem je potrebno više mjesta zbog čega bučno  izbija na površinu.

No, prije zatopljenja u proljeće, odvijaju se razne druge snježne pojave. Ukoliko nikada niste doživjeli snježnu oluju, tim bolje za vas jer je riječ o vrlo neugodnom susretu hladnog i toplog zraka iza čega se krije mehanika ljetnih oluja iako je dolazak zraka koji sadrži veliku količinu vlage tijekom zime vrlo neobičan. Ali, ono što je zaista jedinstveno kod snježne oluje je zvuk grmljavine koji ju prati iako je on obično donekle prigušen zbog okolnog snijega.

Možda ste snježnu zimu do sada doživljavali kao tihu i umirujuću upravo zbog buke koju snježni prekrivač značajno smanjuje, ali tome ipak nije tako jer zimsko vrijeme može biti vrlo bučno i agresivno. To će potvrditi svatko tko je ikada imao priliku vidjeti ledeni vulkan. Takav vulkan eruptira hlapljivim tvarima, kao što je primjerice voda, koje u dodiru s niskom okolnom temperaturom poprimaju čvrsti oblik. On možda izgleda kao obična nakupina snijega, no pri erupciji stvara izboj leda, vode i susnježice, stoga, oprez u planinama u blizini jezera!

S polarnim vrtlogom, poznatim i kao Arktička ciklona, vjerojatno ste dobro upoznati. Riječ je o nevjerojatno hladnom zraku koji kruži oko Arktika krećući se poput ciklone. Ostaci tog zraka koji doputuju prema južnoj strani su čest razlog nevjerojatno niskih temperatura s kojima smo se susretali prethodnih zima. A kod tako iznimnih hladnoća priroda ponovno ne ostaje tiha i moguće je zaista čuti hladnoću kroz fenomen poznat kao krioseizam ili hladni bum. Do krioseizma dolazi kada se led pod zemljom ubrzano širi da doslovno može uzrokovati potres tla. Ovi su potresi obično poprilično mali i lokalizirani, ali postoje slučajevi kada su uspjeli protresti i čitave zgrade.

Naslovna fotografija: gigantske, sferne loptice leda na jezeru Michigan uzrokovane polarnim vrtlogom