Zdravstvene prednosti spavanja preko dana

Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Obuzeti borbom za preživljavanjem, često si uskraćujemo mnogo toga, a jedna od stvari koja pada kao žrtva je i naš oporavak kroz san. Iako su mišljenja oprečna o tome koliko kome treba noćnog sna, jedno je sigurno – kratki san, odnosno drijemanje, je dobrodošao za svakoga i donosi niz zdravstvenih prednosti.

Nepravilno, nekvalitetno i nedovoljno spavanje može uzrokovati abnormalnosti u kardiovaskularnom sustavu, promjene u mozgu i živčanom te imunološkom sustavu, moždane udare, neraspoloženje, depresije, pretilosti i sklonosti prema drogama ili alkoholu. U nekim je zemljama nedostatak sna shvaćen vrlo ozbiljno, do te mjere da su u Japanu, primjerice, otvoreni saloni za popodnovni drijemež, za poslovne ljude koji se ovdje dolaze odmoriti i opraviti, te se nakon toga vraćaju na posao oslobođeni stresa. Također, mnoge tvrke na zapadu uvode popodnevno spavanje, kako bi povećali učinkovitost svojih uposlenika, ali i umanjili stres.

Budući da je svaki čovjek individua, svatko od nas treba i različitu količinu sna, što ne ovisi samo o našoj osobnosti, već i o navikama, te o dobi. Ista stvar je i s popodnevnim drijemanjem, netko će naći da mu odgovara 20 minuta odmora, a nekome će trebati više, ili manje, a i to ovisi o potrebama.

Generalno gledajući, istraživanja su pokazala da postoje tri vrste i dužine dnevnog drijemeža:

20 minutni drijemež – smatra se da je za poticanje energije dovoljno odrijemati 10 do 20 minuta. To će resetirati sustav i povećati motoričku sposobnost za neke aktivnosti poput tipkanja ili sviranja klavira.
60 minutni drijemež – spavanje u trajanju od 30 do 60 minuta jača pamćenje i povećava kreativnost. Ovdje ulazimo u sporovalno spavanje, najdublji oblik NREM faze koji nam pomaže u pamćenju činjenica, mjesta i lica, odnosno u kognitivnoj memoriji.
90 minutni drijemež – jedan puni ciklus sna u trajanju od 60 do 90 minuta pomaže u kreativnosti te u emocionalnoj i proceduralnoj memoriji i igra ključnu ulogu u izradi novih veza u mozgu.

Neki će ljudi nakon spavanja po danu možda iskusiti laganu omamljenost i dezorjentiranost, a neki će imati i problema sa spavanjem po noći, pogotovo ako spavaju duže od 30 minuta. No, svatko će sam za sebe najbolje naći najbolji recept za dnevno spavanje, u kojem će polučiti i najbolje koristi. Za dobar drijemež potrebno je stvoriti ugodnu atmosferu, u zatamnjenom, ugrijanom i tihom prostoru, a najbolje bi vrijeme bilo negdje oko 2 ili 3 sata poslijepodne, kada mnogi iskuse pospanost nakon ručka ili nižu razinu budnosti. Osim toga, drijemež u ovo doba će najmanje ometati noćni san.

Što kažu istraživanja?

NASA-ina studija iz 1995. godine istraživala je blagotvorne učinke drijemeža kod 747 pilota. Svaki sudionik je smio odspavati 40 minuta tijekom dana, a prosječno su spavali oko 25,8 minuta. Kod ispitanika koji su spavali se pokazalo poboljšanje performansi u odnosnu na kontrolnu skupinu. Planirano dnevno spavanje je pokazalo poboljšanje budnosti i performanse i kod liječnika hitne službe, medicinskih sestara, te kod studenata prve godine medicine. Mnoga istraživanja ukazuju da drijemanje može obnoviti našu pažnju, kvalitetu našeg rada, a također i pomoći smanjiti pogreške. Zanimljivo, studija iz 2008. je pokazala da kratko spavanje po danu ima bolje učinke od kofeina, kada je u pitanju poboljšanje verbalne memorije, motoričkih sposobnosti i perceptivnog učenja.

Drijemanje pomaže i u upravljaju krvnim tlakom. Dnevno spavanja može ubrzati kardiovaskularni oporavak nakon psihološkog stresa. Istraživači su otkrili da 45 minutni drijemež doslovce snižava krvni tlak. Opsežna studija iz 2007. je došla do povezanih zaključaka. Tijekom više od šest godina, istraživački tim je pratio 23.681 ljudi u Grčkoj, od kojih niti jedan nije patio od koronarnih bolesti srca, moždanog udara ili raka. Ljudi koji su spavali po danu najmanje tri puta tjedno u prosjeku od 30 minuta dnevno su imali 37% manju vjerojatnost od umiranja od srčanih bolesti.

Drijemanje je dobro za ljude svih dobi, a osobito djece. Nažalost, i djeca spavaju sve manje i manje, kako po noći, tako i po danu. Dnevno spavanje je ključno za učinkovitost učenja kod male djece, ono pojačava sposobnosti učenja predškolske djece kroz povećanje sjećanja na ranije stečena znanja tijekom dana. S druge strane, djeca doživljavaju deficite u performansama kada im je uskraćen dnevni san, koje ne mogu obnoviti tijekom noćnog sna. Spavanje po danu kod djece pomaže u učenju pravila apstraktnog jezika i pohranjivanju dugoročne memorije dok djeca kojoj nedostaje dnevnog spavanja pokazuju više tjeskobe, manje radosti i interesa te slabije razumijevanje o tome kako mogu riješiti probleme.

Dakle, dnevni odmor u vidu snu će donijeti mnoge dobrobiti poput opuštanja od stresa, smanjenja umora, povećanja budnosti, poboljšanja raspoloženja i performansi, stoga isplanirajte svoje vrijeme i priuštite si svoj kratki odmor za oporavak organizma.

Izvori: NaturalNews, WebMD, Mayo Clinic, Io9

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s