Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Istraživači su otkrili novi dokaz koji objašnjava kako neki aspekti naše osobnosti mogu utjecati na naše zdravlje i dobrobit, i koji podržava povezanost između aspekata ljudskog karaktera, fizičkog zdravlja i dugovječnosti.

Psiholozi sa Sveučilišta u Nottinghamu i Los Angelesu proveli su studiju koja je ispitivala povezanost između određenih osobina ličnosti i ekspresije gena, a koja može utjecati na naše zdravlje kontrolirajući aktivnost našeg imunološkog sustava. Studija je koristila vrlo osjetljivu tehnologiju koja je ispitivala odnose između pet glavnih ljudskih karakternih osobina i dvije skupine gena aktivnih u ljudskim bijelim krvnim stanicama (leukocitima). Jedna skupina gena je uključivala upalu, a druga antivirusne odgovore i antitijela.

Podatke su prikupljali iz skupine sastavljene od 86 žena i 35 muškaraca, etnički raznolike, dobrog zdravlja, prosječne težine i visine, te dobi u rasponu od 18 do 59 godina. Sudionici su obavili test osobnosti koji mjeri pet glavnih dimenzija osobnosti – ekstravertiranost, neurotičnost, otvorenost, susretljivost i savjesnost, a također su im uzeti uzorci krvi za analizu ekspresije gena. U obzir su uzete i navike sudionika, odnosno pušenje, alkohol i vježbanje.

Zanimljivo je da ovo istraživanje nije našlo nikakve rezultate koji podržavaju teoriju da tendencija prema negativnim emocijama, kao što su depresija ili anksioznost, može dovesti do lošeg zdravlja. Ono što je povezano s razlikama u imunološkoj ekspresiji gena stanice je stupanj ekstraverzije i savjesnosti kod osobe.

Ukratko, znanstvenici su otkrili snažnu povezanost između tipova osobnosti i razvoja bolesti, primjerice, savjesne, ekstrovertne, otvorene, susretljive i ne jako neurotične osobe su povezane s boljim zdravljem i izostankom bolesti. Objašnjavaju to time što te osobe vjerojatno jedu zdravije, više vježbaju, manje su opterećene i bolje komuniciraju s liječnicima. S druge strane, ljudi koji su vrlo neurotični, dakle zabrinuti, s promjenama raspoloženja i često tužni, imaju veću vjerojatnost od dijagnosticiranja bolesti. To podupire prethodna istraživanja koja su otkrila da neurotični ljudi umiru ranije, iako razlog tome nije u potpunosti otkriven. Jedna teorija navodi da se oni manje učinkovito nose sa stresom, tako da otpuštaju više hormona kortizola, koji u velikim količinama može oštetiti imunološki sustav i organe, uključujući i mozak.

Na testu osobnosti, ocjenjivani su vrijednostima od jedan do četiri za svaku od osobina ličnosti. Četiri je značilo da je njihova osobnost snažno izražena, pa je primjerice ekstroventna osoba koja je dobila četiri bila vrlo govorljiva i otvorena, dok je osoba koja je dobila jedan bila introvertna i manje razgovorljiva.

Karakterne osobine i povezanost sa zdravljem

SAVJESNOST
Savjesni ljudi su vrijedni, pouzdani, poslušni i mogu kontrolirati svoje nagone. Vole planirati i žele ostvarivati svoje ciljeve. Istraživači su otkrili da ova osobina može štititi od pojave bolesti, a porast od jedne jedinice na skali od jedan do četiri za ovu osobinu je smanjivala izglede za dijagnozu od moždanog udara za 37%. Također, smanjuje i izglede za dijagnozu povišenog krvnog tlaka za 27%, artritis za 23% i dijabetesa za 20%.

OTVORENOST
Otvoreni ljudi su znatiželjni, maštoviti, puni novih ideja i imaju širok raspon interesa. Povećanje od jedne jedinice na skali od jedan do četiri za ovu osobinu smanjili su izglede za dijagnozu moždanog udara za 31%, bolesti srca za 17%, visokog krvnog tlaka za 29% i artritis za 21%. Otvorenost pomaže takvim osobama da budu kreativnije u olakšavanju stresa i one mogu poboljšati svoje zdravlje kroz bolju komunikaciju s liječnicima.

EKSTROVERTIRANOST
Ekstrovertirani ljudi su pozitivni, uporni, pričljivi i društveni. Istraživači su otkrili da porast od jedne jedinice kod ove osobnosti smanjuje vjerojatnost dijagnoze visokog krvnog tlaka za 26%.

SUSRETLJIVOST
Susretljivi pojedinci su obzirni, ljubazni, velikodušni, korisni, osobe od povjerenja i spremni su na kompromis. Povećanje jedne jedinice kod ove osobine smanjuje vjerojatnost dijagnoze artritisa za 21%. Prethodne studije nisu potvrdile ove nalaze pa istraživači napominju da se u budućim istraživanjima to treba dodatno analizirati, a nalaze objašnjavaju time da su ovi pojedinci tople i brižne osobe, koje stvaraju dublje veze. Društvene veze su povezane s dobrim zdravljem, a o tome postoji mnogo istraživanja, što je razlog zašto bi susretljivost mogla štititi zdravlje.

NEUROTIČNOST
Neurotični ljudi su osjetljivi i nervozni, te često osjećaju ljutnju, tjeskobu ili depresiju. Ove osobe, koje su stalno zabrinute imaju veću vjerojatnost od razvoja bolesti. Povećanje od jedne jedinice kod ove osobine povećava izglede od srčanih oboljenja za 24%, bolesti pluća za 29%, visokog krvnog tlaka za 37% i artritisa za 25%.

Voditelj istraživanja, profesor Kavita Vedhara, sa Sveučilišta u Nottinghamu je izjavio: “Naši rezultati pokazuju da je ekstrovertiranost značajno povezana s povećanom ekspresijom pro-upalnih gena i da je savjesnost povezana s smanjenom ekspresijom pro-inflamatornih gena. Drugim riječima, imuni sustav pojedinca za koji bismo očekivali da će biti izloženi većem broju infekcija, zbog njihove društveno orijentirane prirode, nosili su se učinkovitije s infekcijama. Za razliku od toga, pojedinci koji bi mogli biti manje izloženi infekcijama zbog svoje opreznosti (savjesti) imaju imunološki sustav koji može slabije odgovoriti na izazove. Međutim, ne možemo odrediti što dolazi prije. Određuje li naša biologija našu psihologiju ili naša psihologija utvrđuje našu biologiju?”

Ove dvije jasne asocijacije su neovisne od zabilježenih zdravstvenih ponašanja sudionika i podskupina bijelih krvnih stanica. Također su neovisne o količini negativnih emocija koje su ljudi doživjeli. Istraživanje je također pokazalo da ekspresija antivirusnih gena, odnosno antitijela, nije bila značajno povezana s bilo kojom karakternom osobinom.

U preostale tri kategorije osobnosti, otvorenost je također pokazala trend smanjene ekspresije pro-upalnih gena, a neurotičnost i susretljivost su ostali nepovezani s ekspresijom gena. Istraživanje zaključuje da iako sve treba istražiti u budućim istraživanjima, ovi novi podaci mogu baciti novo svjetlo na povezanost između osobnosti, fizičkog zdravlja i ljudske dugovječnosti.

Jednostavno – način na koji pristupate svijetu, doživljavate svijet i komunicirate s društvom, sve to utječe na vaše zdravlje.

Izvori: Prevent Disease, Daily Mail, Science Daily