Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Glazba i te kako može utjecati na psiho – fizičko zdravlje, a to potvrđuju studije koje navode da slušanje ili sviranje glazbe znatno snizuju krvni tlak i utječu na opće psihičko zdravlje.

U jednoj studiji, istraživači su utvrdili da su ljudi s blagom hipertenzijom (visoki krvni tlak) koji su slušali klasičnu, keltsku ili indijsku glazbu po samo 30 minuta dnevno u toku jednog mjeseca imali značajno smanjenje svog krvnog tlaka.

“Slušanje glazbe je umirujuće i često je povezano s kontroliranjem boli ili uznemirenosti pacijenta te akutno smanjuje krvni tlak,” navodi istražitelj dr. Pietro A. Modesti, sa Sveučilišta u Firenci, Italija. “No, po prvi put, današnji rezultati jasno pokazuju kakav utjecaj ima svakodnevno slušanje glazbe na krvni tlak.”

U istraživanju je sudjelovalo ukupno 48 odraslih osoba dobi od 45 do 70 godina koji su uzimali lijekove za kontrolu blage hipertenzije. 28-ero njih slušalo je 30 minuta dnevno “ritmički homogenu” klasičnu, keltsku ili indijsku glazbu dok su izvodili spore, kontrolirane vježbe disanja. Preostalih 20 sudionika, koji su služili kao kontrolna skupina, nisu imali nikakve promjene u svojim svakodnevnim rutinama.

Očitanja krvnog tlaka dobivena nakon jednog tjedna i nakon četiri tjedna kasnije pokazala su da je sistolički krvni tlak – gornji broj u čitanju krvnog tlaka – znatno pao kod glazbenih slušatelja. Nasuprot tome, kontrolna skupina doživjela samo malo, ne značajno smanjenje krvnog tlaka.

Dr. Modesti izjavljuje: “Uzbuđeni smo zbog pozitivnih implikacija i za pacijente i za liječnike, koji mogu sada pouzdano istraživati slušanje glazbe kao sigurnu, učinkovitu, ne-farmakološku mogućnost liječenja ili kao dopunu terapiji.”

Ovo istraživanje je objavljeno 2008. na skupu Američkog društva za hipertenziju u New Orleansu.

Druga, novija studija provedena od strane istraživača sa Sveučilišnog medicinskog centra u Leidenu, Nizozemska, ispitivala je učinak sviranja glazbe na krvni tlak. Ispitivali su 25 glazbenika i 28 ne-glazbenika u dobi između 18 i 30 godina starosti. Skupine su uskladili prema visini, težini, razini tjelesne aktivnosti i konzumaciji kofeina i alkohola. U stvari, jedina razlika je bila u skupini glazbenika – koja se sastojala od tri gitarista, četiri flautista, pet pjevača i šest pijanista, koji su prakticirali glazbu prosječno 1,8 sati na dan.

Istraživači su otkrili da su glazbenici imali niži krvni tlak od ne-glazbenika. Iako su obje skupine bile vrlo mlade, znanstvenici tvrde da su razine krvnog tlaka tijekom mladosti povezane s rizikom od smrti raznih uzroka, poput srčanih i kardiovaskularnih bolesti, tijekom starije odrasle dobi. Istraživači vjeruju da je glazbena skupina prošla bolje od ne-glazbene skupine jer aktivnost njihovog somatosenzornog živca koristi autonomnom živčanom sustavu. Studija je objavljena u časopisu “Netherland Heart”.

Treća studija provedena od strane istraživača sa Sveučilištu u Londonu otkriva da sviranje glazbe poboljšava psihološke dobrobiti kod starijih osoba. Provedena je u tri slučaja, a u svakom su slučaju stariji ljudi zamoljeni da ispune upitnike i ljestvicu psiholoških potreba koji se odnose na samostalnost, sposobnost, srodnost i samoostvarenja prije i poslije značajnog razdoblja aktivnog angažmana s glazbom. Svaki slučaj istraživanja iskazao je rezultate u vidu pozitivnijeg pogleda na život, većeg osjećaja nezavisnosti i kontrole, i osjećaja postignuća. Studija je objavljena u časopisu “Perceptives of Public Health”.

Zaključak – uživajmo u glazbi!

Izvori: Reuters, Medical Daily