Os Uma
Piše: Barbara Kovačević
Arheolozi koji se bave iskapanjem potopljenog piratskog broda Osveta kraljice Anne, a koji je pripadao poznatom gusaru Crnobradom, pronašli su medicinsku opremu koja izgleda poprilično zastrašujuće i ukazuje na to da se ovaj pirat na razne načine trudio svoju posadu održati zdravom.
Crnobradi je najpoznatiji gusar koji je ikada živio. Njegovo je pravo ime bilo Edward Teach (ili možda Thatch), a upravljao je bivšim francuskim brodom za robove koji je nosio naziv La Concorde de Nantesthat. Crnobradi ga je s lakoćom zarobio u studenom 1717., zahvaljujući lošem stanju tadašnje posade koja je bila ili mrtva ili vrlo bolesna.
Preimenovavši brod, njime nije dugo plovio morima jer se već 1718. nasukao na sprud kod zaljeva Topsail u Sjevernoj Karolini. Crnobradi je tada napustio veći dio svoje posade koju je ondje ostavio da pripazi na plijen, no nikada se nije vratio jer je nešto kasnije te godine ubijen u bitci.
Olupina Osvete kraljice Anne je otkrivena 1996. kad je i krenuo projekt njezinog iskapanja. Među raznim pronađenim artefaktima, otkriveni su i razni medicinski instrumenti.
„Liječenje bolesnih i ozlijeđenih pripadnika pomorske zajednice na brodu je vrlo izazovno i u najboljim vremenima,“ napisala je u članku, kojeg je nedavno predstavila na godišnjem skupu Društva za povijesnu arheologiju, Linda Carnes-McNaughton, arheolog i kustos u Ministarstvu obrane. „Moramo shvatiti da su ti ljudi patili,“ nastavlja „i da su tražili olakšanje od raznih vrsta oboljenja, a ako je dolazilo i do borbi, nastajale su i rane i ozlijede koje je trebalo liječiti.“
Linda dalje navodi da je održavanje zdravlja bilo toliko važno da je Crnobradi nakon prisvajanja ovog broda oslobodio veći dio francuskih članova posade, ali je tri brodska kirurga, zajedno s nekoliko ostalih specijaliziranih radnika (kao što su stolari i kuhar), prisilio na ostanak.
Kad su arheolozi iskopali Osvetu kraljice Anne, među pronađenim medicinskim instrumentima su otkriveni i neki koji su bili izrađeni u Francuskoj. Od medicinskog osoblja na brodovima se svojevremeno zahtijevalo da se sami pobrinu za potrebnu medicinsku opremu, a čini se da ju je Crnobradi zaplijenio kad je zarobio kirurge.
Među pronađenom opremom se nalazila mokraćna šprica čija je kemijska analiza pokazala da je izvorno sadržavala živu. Pretpostavlja se da je korištena pri liječenju sifilisa, spolno prenosive bolesti. Pronađene su i dvije crpke za klistir za koje McNaughton kaže da su korištene za ubrizgavanje tekućine u rektum no nije poznato u kojim slučajevima su one bivale korištene.
Instrument pod nazivom „zdjela“ bio je korišten u tretmanima ispuštanja krvi jer su ljudi u 18.st. vjerovali da je to koristan način liječenja nekih bolesti (koji se i danas koristi u određenim uvjetima). Nadalje, otkriveni su tarionik od lijevanog mesinga kao i dva seta utega za gniježđenje. Ovo je oprema koja se koristila za pripremu lijekova koji su se kasnije držali u posudama koje su također pronađene među ostacima.
Neki su od ostalih predmeta, kao što su srebrna igla i ostaci škara, možda bili korišteni i u nemedicinske svrhe, ali su najvjerojatnije upotrebljavani pri kirurškim zahvatima, zajedno s mjedenim vijcima (pronađena su dva para) koji su mogli biti korišteni pri kompresiji da bi se spriječilo krvarenje tijekom amputacija.
No, uz potrebnu medicinsku opremu, na brodu je zasigurno bila potrebna i zaliha lijekova. Nešto od toga je Crnobradi dobio kad je 1718. blokirao luku Charleston u Južnoj Karolini i zarobio brodove koji su pokušali proći pored njega. Tijekom pregovora s guvernerom te države, Crnobradi je tražio i škrinje s lijekovima prijeteći pritom da će „ubiti sve zatvorenike, njihove glave poslati guverneru, a zarobljene brodove zapaliti“. Svi njegovi zahtjevi su bili ispunjeni, a on je oslobodio zarobljenike.
Ipak, sav trud vezan uz održavanje zdravlja posade je bio uzaludan i nije mogao promijeniti njihovu sudbinu, no bio je vidljiv po načinu njihove posljednje borbe s Kraljevskom mornaricom. „Crnobradi je ostao na mjestu i borio se vrlo žestoko sve dok nije zaprimio pet prostrijelnih i još 20 ubodnih rana,“ napisao je kapetan Charles Johnson.