GM „super-banane“ će se uskoro testirati na ljudima

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Vitaminima obogaćene „super-banane“ će se uskoro testirati na ljudima! Pokusi će se održati u SAD-u tijekom razdoblja od šest tjedana dok se znanstvenici nadaju da će se već 2020. u Ugandi pokrenuti i njihov uzgoj.

Genetski modificirane banane, koje u sebi nose potencijal dramatičnog reduciranja mortaliteta i sljepoće kod novorođenčadi, će se uskoro testirati na ljudima u nadi da će takve banane uskoro postati uobičajene za milijune ljudi. Njih su razvili australski znanstvenici nadajući se da će one biti od pomoći u borbi protiv nedostataka hranjivih tvari tako što su dodatno obogaćene vitaminom A.

Projekt kojeg je stvorilo Tehnološko sveučilište Queensland (QUT) je s 10 milijuna dolara poduprla Zaklada Billa i Melinde Gates koja se, uz nametanje cjepiva čitavom svijetu i ostalih rabota kojima se bavi, sada odlučila posvetiti i ovoj vrsti utjecaja. Spomenute su banane jedan od niza GM organizama (od riže poboljšane vitaminom A do stvaranja komaraca koji mogu pomoći u borbi protiv malarije) za koje znanstvenici koji se bave takvim istraživanjima i njihove pristaše kažu da bi mogli značajno utjecati na probleme pothranjenosti i bolesti u zemljama u razvoju.

No, unatoč njihovim nastojanjima i daljnjem razvijanju GMO-a, nisu istražene dugoročne implikacije ovakve tehnike kao niti niskotehnološka rješenja koja ih prate. Ova sorta sadrži odabrane gene koji podižu razinu beta-karotena u bananama koje se inače u velikoj mjeri koriste kao namirnica diljem istočne Afrike. Meso GM banane je više narančaste boje upravo zbog visokog sadržaja beta-karotena koji se kasnije u tijelu pretvara u vitamin A.

Nedavno je u SAD poslano oko 10 kg „super-banana“ kako bi se izvršilo njihovo prvo testiranje na ljudima da bi se mogla utvrditi njihova učinkovitost pri stvaranju vitamina A u tijelu. Rezultati bi trebali biti poznati do kraja ove godine, a ako njihova proizvodnja dobije potrebnu licencu od strane ugandskih zakonodavaca, prve bi se biljke tamošnjim poljoprivrednicima mogle naći na raspolaganju za manje od šest godina.

Očekuje se da će ovo istraživanje ponovo pokrenuti raspravu o prikladnosti i djelotvornosti genetske znanosti u rješavanju problema s kojima se suočavaju zemlje u razvoju jer protivnici GMO-a napominju da bi vlade trebale biti svjesne činjenice da promjena razina hranjivih tvari u osnovnim namirnicama može imati nepredvidive posljedice. Dr. Helen Wallace, članica GeneWatcha, je dodala: „Postoji dokaz da prevelika količina beta-karotena može biti kancerogena, dakle, što se događa kada ljudi koji nemaju manjak beta-karotena jedu ovaj usjev? Postoje učinkovitija rješenja za ta pitanja kao što su ciljane nadopune i diversifikacija usjeva. Ovim se pokusima ni na koji način ne može utvrditi jesu li te promjene dugoročno više korisne nego štetne.“

Tvrdnje o tome da GM organizmi ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i okoliš su daleko od dokazanog. U listopadu prošle godine je 93 međunarodnih znanstvenika izjavilo da postoji manjak empirijskih i znanstvenih dokaza koji podupiru ono za što kažu da su lažne tvrdnje biotehnološke industrije u vezi takozvanog „konsenzusa“ o sigurnosti GMO-a. Također su napomenuli da je potrebno provesti još mnogo nezavisnih istraživanja jer su postojeće studije koje tvrde da su GMO-i sigurni, većinom financirane i podržavane od strane biotehnoloških tvrtki.

Zaklada Gates posebice iza sebe nosi povijest podupiranja GMO istraživanja i tehnologije, osobito nakon 2010. kad je dio novca uložila u biotehnološkog diva naziva Monsanto. Gates podupire GMO kako bi „siromašne zemlje koje se bore da bi nahranile svoje stanovnike imale proces“ dodajući da bi „trebalo biti otvorenog uma te da, ako se može posebno dokazati korisnost i sigurnost GMO-a, tada takvu hranu trebalo odobriti baš kao i u zemljama sa srednjim dohotkom“. Ovakva je vrsta podrške rezultirala kritikama i sumnjama u vezi pravog plana i svrhe Zaklade.

U odnosu na to da velike poljoprivredne tvrtke u svojim rukama drže GM sjemenje, Gates je u veljači 2013. izjavio (nakon što je njegova Zaklada prodala dionice Monsanta u vrijednosti oko 23 milijuna dolara) da „postoje pravni problemi koji su rješivi“ kad je u pitanju šira uporaba GMO tehnologije. Gates i dalje očito podržava uporabu GM usjeva u zemljama u razvoju. „Zemlje sa srednjim dohotkom su najveći korisnici GMO-a…mali poljoprivrednici su dobili soju, pamuk i slične stvari. Ali mi želimo afričku poljoprivredu dignuti na novu razinu produktivnosti…“ dodao je Gates.

GMO se za sada uzgaja u 28 država, točnije, na 12% svjetske obradive zemlje dok se ta površina udvostručuje svakih pet godina. U Europskoj su uniji za sada samo dvije GM sorte licencirane za komercijalnu berbu (u odnosu na njih 96 u SAD-u).

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s