Je li mitska rijeka Sarasvati doista postojala?

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Rijeka Sarasvati se spominje u Rig Vedi, svetoj zbirci vedskih sanskrtskih tekstova koja datira iz 2.st.pr.n.e. Ona je ondje opisana kao rijeka veća od Inda i Gangesa, a koja teče od planina do oceana. Budući da se niti jedna od poznatih indijskih rijeka ne može povezati s tim opisom, ona se često smatra pukom legendom ili plodom pjesničke mašte. No, posljednjih se godina nekoliko istraživača upustilo u otkrivanje stvarnosti navoda o njezinom postojanju.

Čini se da legenda o rijeci Sarasvati u Indiji postoji od pamtivijeka. Prema priči, ona teče od Himalaje do oceana dok usput hrani okolnu zemlju. Neki ljudi vjeruju da je riječ o nevidljivoj rijeci ili da ona još uvijek teče podzemno. Također se u velikoj mjeri smatra da je Sarasvati nekada tekla sjevernoindijskim gradom Allahabadom gdje se spajala s još dvije druge rijeke, Gangesom i Jamunom, a njihovo se sjecište (iako je treća rijeka nevidljiva) smatra jednim od najsvetijih indijskih mjesta.

Za veći dio zemlje, ime Sarasvati je poznatije kao ime boginje koja se u hinduizmu smatra boginjom znanja, glazbe, umjetnosti, mudrosti i prirode. Nju posebno štuju studenti i školarci tijekom svečanosti koja se održava u veljači, a koja je posvećena njoj, osobito u Kalkuti. Tada se u skoro svakoj ulici podižu svetišta posvećena Sarasvati nakon čega se na kraju proslave njezine slike odnose do obala rijeke Hooghly gdje ih ona odnosi dalje. Sarasvati je inače dio trojstva kojeg još čine Lakšmi i Parvati. Ova tri oblika pomažu drugom trojstvu (Brahma, Višnu i Šiva) u stvaranju, održavanju i uništavanju svemira. Veza boginje Sarasvati s vodom je također dio enigme (jer se ona često opisuje kako sjedi na obalama rijeke koja teče), no tome bi uskoro mogao doći kraj jer se posljednjih godina pojavilo mnogo raznih dokaza koji rasvjetljavaju ovu povezanost.

Rig Veda nudi nekoliko tragova o njezinoj lokaciji i tvrdi da se rijeka Sarasvati nalazi između rijeka Yamune i Sutlej dok su Drishadvati i Apaya njezine pritoke. Uz to, jasno je navedeno da Sarasvati  teče od planine do mora. Prema dr. Mayanku Vahi, znanstveniku s Tata instituta temeljnih istraživanja, postoji samo jedna rijeka koja leži između navedene dvije, a ona se u Indiji naziva Ghaggar dok se u Pakistanu naziva Hakra. Danas je isušena, no istraživanja i satelitske snimke pokazuju da je ondje nekada postojala ogromna rijeka.

Stoga je duboko u zapadnoj pustinji Rajastan pokrenut istraživački program u sklopu kojeg vodni inženjeri i geolozi istražuju područja drevnog korita te iskapaju uzorke koji će biti poslani na daljnje ispitivanje. Do sada je testiranje ugljikom pokazalo da su pronađeni uzorci stari 4.000 godina što ih smješta u vrijeme rijeke Sarasvati.

Michael Danino u svojoj knjizi „Izgubljena rijeka: na tragu Sarasvati“ pruža brojne topografske, geološke i klimatološke dokaze te brojne satelitske snimke i  izotopne analize koje podupiru teoriju o tome da je isušeno korito Ghaggar-Hakra nekada doista bila rijeka Sarasvati koja je održavala veliku civilizaciju doline Inda, a koja je svoj vrhunac ostvarila između 3500 i 1900 g.pr.n.e.

S.R.N. Murthy, istraživač koji je proveo geološko istraživanje, podupire ovo stajalište riječima: „Vedska rijeka Sarasvati nije mit. To je u doba Veda bila rijeka koja je navodnjavala velika područja i u znatnoj mjeri održavala vedsku kulturu. Do njezinog je isušivanja došlo zbog geoloških promjena u potkontinentu.“

Dok se većina akademika slaže s ovim tvrdnjama, dr. Vahia napominje da je ondašnja civilizacija mogla sasvim ugodno živjeti već zahvaljujući monsunskim vodenim tokovima. Uz to, napominje da nedavna iskapanja riječnog korita ukazuju da Gaggar i Hakra nisu nikada bile povezane s velikim ledenjacima i da je riječ o sezonskom monsunskom vodenom koritu. Dodaje da je postojeće geološke i arheološke dokaze u svakom slučaju teško sintetizirati s vedskima koji su u potpunosti pisani dokaz jer postoje jasne razlike između jednog i drugog.

Za sada pitanje u vezi pravog identiteta rijeke Sarasvati ostaje neriješeno, ali svakim novim istraživanjem se sve bolje nazire rasplet ove tisućljetne zagonetke.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s