Uredila: Irena Dujmušić
Os Uma

Civilizacija doline Dunava je jedna od najstarijih poznatih u Europi. Postojala je na Balkanu od 5500. od 3500. godine p.n.e. i zauzimala je veliki prostor, koji se pružao od današnje sjeverne Grčke do Slovačke, te od Hrvatske do Rumunjske.

Na svom vrhuncu, igrala je važnu ulogu u jugoistočnoj Europi zbog razvoja izrade alata od bakra, sustava pisanja, napredne arhitekture što uključuje i kuće na dva kata te izradu namještaja poput stolica i stolova, a sve ovo se odvijalo dok je veći dio Europe bio u sred kamenog doba. Razvili su vještine poput predenja, tkanja, prerade kože, proizvodnje odjeće, obrade drva, gline i kamena te su izmislili kotač. Imali su ekonomsku, vjersku i socijalnu strukturu.

Jedan od najintrigantnijih aspekata ove civilizacije o kojem se vode žestoke polemike je pisani jezik. Neki arheolozi tvrde da je ovo pismo zapravo samo niz geometrijskih likova i simbola, a drugi tvrde da ima obilježja pravog sustava pisanja. Ako je ova teorija točna, to bi značilo da su ovi nedešifrirani zapisi dokaz o najstarijem pisanom jeziku koji je ikada pronađen, stariji od sumerskih spisa iz Mezopotamije, a možda čak i od Dispilio glinenih pločica, koje datiraju iz 5260. godine p.n.e..

Harald Haarmann, lingvist i kulturološki znanstvenik, potpredsjednik Instituta za arheomitologiju te vodeći stručnjak za drevne zapise i jezike, čvrsto podupire stajalište da su dunavski zapisi najstariji primjer pisma na svijetu. Glinene pločice koje su pronađene datiraju iz 5500. godine p.n.e., a simboli, prema Haarmannu, su oblik jezika koji tek treba odgonetnuti. Simboli su pronađeni na nekoliko arheoloških nalazišta diljem doline Dunava, a zapisani su na keramici, figuricama i drugim zemljanim artefaktima.

Ukoliko se ova tvrdnja dokaže, to će značiti da je civilizacija doline Dunava starija od svih poznatih civilizacija, a upravo to Harrmann tvrdi i u svojoj knjizi. Dokazi se nalaze na tisućama artefakata koji su pronađeni, međutim, većina znanstvenika Mezopotamije ove tvrdnje odbacuje, tvrdeći da su simboli na pločicama samo ukrasnog karaktera i to unatoč činjenici da postoji oko 700 različitih znakova, što je otprilike isti broj znakova koji su korišteni u egipatskim hijeroglifima. Protivnici tvrdnje da je upravo ovo najstarija civilizacija, tvrde da su simboli kopirani iz mezopotamske civilizacije, unatoč činjenici da su neki od pronađenih dunavskih glinenih pločica stariji od mezopotamskih.

Moguće je da je ovo potvrda toga da mi o našoj prošlosti vrlo malo znamo te će i ove teze biti odbačene bez čvrstih argumenata, jer se kose s do sada uvriježenim mišljenjem o najstarijoj civilizaciji. Kako bilo, Haarmannove tvrdnje i nalazi zahtijevaju dodatna istraživanja i ozbiljnu analizu kojima bi se potvrdilo ili odbacilo je li ovo zaista najstariji poznati pisani jezik na svijetu.

Izvori: Ancient Origins