Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Smatraju se misterijem arheologije, a svi pokušaji odgonetavanja pali su u vodu. Više od 100 ovih anonimnih i zagonetnih objekata otkriveno je na rimskim nalazištima Velike Britanije, Belgije, Njemačke, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Austrije, Švicarske i istočne Europe. O čemu je riječ?

Svrha tih čudnih objekata (poznatih kao rimski dodekahedron) tema je mnogih rasprava, ali ostaje nepoznato zbog čega su stvoreni. Jesu li Rimljani doista stvorili dodekahedrone ili su nazvani „rimskima“ jer su mnogi od njih iskopani u državama koje su nekada bile dio Rimskog carstva?

Čini se da je porijeklo ovih rukotvorina nepoznato jer njihovo postojanje nikad nije spomenuto u rimskim, pomno vođenim izvještajima. U stvari, njihovo postojanje nije nikada spomenuto u ijednom poznatom drevnom izvoru.

Logično je pretpostaviti da su ovi objekti jednostavno misterij koji datira iz 2. ili 3. stoljeća nove ere.

Dodekahedroni o kojima je riječ izrađeni su od bronce ili kamena i imaju dvanaest ravnih peterokutnih strana od kojih svaka sadrži kružni otvor u svojem središtu (obično ne i jednake veličine). Objekti su relativno maleni. Veliki su od 4 do 11 cm i različitih su dizajna i veličina, ali se svi sastoje od 12 simetričnih peterokuta.

Unatoč mnogim špekulacijama, funkcija dodekahedrona nije određena.

Mnogi su odavno pokušali otkriti istinu o tim tajanstvenim drevnim artefaktima. Neki predlažu da je dodekahedron bio mjerni instrument dok drugi tvrde da je riječ o svijećnjacima ili vazama za cvijeće ili da je to čak možda dječja igračka za bacanje i hvatanje na štapu.

Nedavno su se ljudi dosjetili da dodekahedron predstavlja „sveti simbol druida“ dok je Pluarh, grčki povjesničar, biograf i esejist, identificirao dodekahedron kao vitalni instrument za zodijačke znakove. Dvanaest strana, prema njemu, predstavljaju dvanaest životinja zodijačkog kruga.

Međutim, pitanje glasi: na čemu je Plutarh temeljio svoju identifikaciju? I što s čudnim ručicama? Jesu li one samo ukras ili detalj od bilo kakvog značaja? Također postoji još jedna pretpostavka njihove svrhe, a ta je da su oni služili kao astronomski mjerni uređaji pomoću kojih su se (na temelju položaja Sunca na zenitu u proljeće i jesen) mogli odrediti specifični podaci osobito korisni za određivanje vremena sjetve među farmerima. To se vrijeme zasebno određivalo iz središnje točke za svaku poljoprivrednu regiju jer se datum razlikovao ovisno o vrsti tla i klimatskim uvjetima. Nažalost, uz toliko mnogo teorija čini se da će prava svrha i namjena rimskih dodekahedrona ostati nepoznate.

Među otkrivenim predmetima nalazi se i rimski ikosahedron – predmet vrlo sličnog oblika, no i njegova svrha za sada ostaje tajna. Očito su drevni Rimljani ili netko drugi izumili „nešto“ što mi danas ne možemo objasniti!