Češnjak iz Kine poziva na oprez!

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Češnjak je poznat kao namirnica koja pomaže pri održavanju zdravlja i borbi protiv bolesti, no potrebno je obratiti pažnju na njegovo porijeklo jer, ukoliko je pri uzgoju tretiran raznim kemikalijama, njegove koristi nestaju i on može postati i štetan. Jeste li znali da se više od 80% češnjaka u svijetu uvozi iz Kine dok postotak uvoza u Hrvatsku iznosi čak 90%?

Razlog uvoza češnjaka, ali i mnogih drugih namirnica i roba iz Kine, jesu niski troškovi rada koji smanjuju ukupne troškove proizvodnje. Iz tog razloga je mnogim zemljama uvoz dobara iz Kine jeftina opcija. Točnije, češnjak uvezen u Hrvatsku iz Kine je pet puta jeftiniji u odnosu na domaći što ga čini jednom od namirnica koje trgovci često uvoze.

U čemu je točno problem kad je zdravlje u pitanju? Kineski češnjak se prska raznim kemikalijama da bi se zaustavilo klijanje dok se istovremeno izbjeljuje u svrhu ubijanja insekata i biljnih tvari. Henry Bell, član australskog Udruženja tvrtki koje proizvode češnjak, navodi da se onaj iz Kine uzgaja u netretiranim otpadnim vodama:

„Znam kao činjenicu da neki uzgajivači češnjaka u Kini koriste sirov ljudski izmet da bi nagnojili svoje usjeve… i dovodim u pitanje učinkovitost kineskog procesa fumigacije metil bromidom.“

kineski češnjak 1
Kineski češnjak

Češnjak se može izbjeljivati korištenjem klora ili mješavinom sumpora i pepela. Ova se praksa primjenjuje da bi plod potrošačima izgledao zdraviji i privlačniji. U stvari, opsjednutost bijelim namirnicama je dovela do prakse izbjeljivanja mnogih prehrambenih proizvoda kao što su brašno, šećer ili sol i to korištenjem klor-dioksida ili benzoil peroksida. Inhibitori rasta koji se koriste da bi zaustavili proces klijanja mogu biti spravljeni od hormona ili kemikalija koje, zajedno s gama zračenjem, produžuju rok trajanja određene namirnice. Gama zračenje se koristi da bi se proizvod sterilizirao, no inače se kao tretman ne primjenjuje kada su prehrambene namirnice u pitanju.

Metil bromid je bezbojni plin i potentna kemikalija koja se koristi kao insekticid, fungicid i herbicid. Pomaže pri kontroli štetnika, korova i bolesti nastalih u tlu, pri zaštiti pohranjenih žitarica i sušenog voća, kao rashladno sredstvo, pri vađenju ulja iz orašastih plodova, sjemenki i cvijeća te kao agens pri gašenju vatre. Ovaj se plin nalazi na popisu tvari koje oštećuju ozonski omotač i njegova je upotreba zabranjena u većini zemalja. Prema UN-u, on je 60 puta štetniji od klora i predstavlja temelj CFC-a (klorofluorugljika). Ako se udiše ili upije putem kože, metil bromid postaje otrovan za ljude i životinje uzrokujući kemijske opekline, oštećenja bubrega i središnjeg živčanog sustava.

Ukoliko ne želite kupovati i koristiti takav češnjak, potrebno je pri kupnji obratiti pozornost na zemlju porijekla, no postoje neke smjernice prema kojima je moguće razlikovati takav češnjak i onaj domaći. Češnjak uvezen iz Kine najčešće nema sitne korjenčiće na dnu i lakši je dok su svi njegovi režnjevi skoro jednake veličine. I, naravno, svatko tko je kušao netretirani češnjak zna da je okus ono što čini najveću razliku jer je domaći češnjak mnogo bogatijeg okusa.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s