Piše: Irena Dujmušić
Os Uma

Robotičari Rensselaer Politehničkog Instituta iz New Yorka su izradili tri robota koje su potom podvrgnuli poznatom logičkom testu koji se koristi za ispitivanje samosvijesti kod oblika umjetne inteligencije i rezultat je zapanjujući – jedan od njih je prošao test.

Test je zapravo logička zagonetka u vidu priče o kralju, koja je prilagođena za robote, a koji mora izabrati novog savjetnika od tri najmudrija čovjeka u svom kraljevstvu. Kralj je obećao da će biti pošteno natjecanje, te zatim stavlja ili plavi ili bijeli šešir na glavu trojice odabranih, a osoba koja prva točno pogodi boju šešira bit će njegov novi savjetnik. Mudraci su mogli vidjeti koju boju šešira nose drugi, ali ne i boju svog vlastitog šešira i bilo im je zabranjeno razgovarati. Rečeno im je samo da sigurno jedan od njih ima bijeli šešir. Onaj koji prvi pogodi boju svog šešira, postat će kraljev savjetnik.

Robotičari su prilagodili ovaj test za male robote na način da su robotima rekli da su dobili tablete od kojih će neće moći govoriti. Dvojica su dobila “prave” tablete, a jedan je dobio “placebo”. Nakon toga su upitani: “Koju ste tabletu dobili?” Logično, onaj koji je dobio placebo – moći će govoriti. Mali Nao roboti su prvo pokušavali riješiti matematičku formulu koja će im dati točan odgovor, a nakon toga je jedan od njih ustao i rekao: “Ne znam”. Čuvši vlastiti glas, robot je sada imao zadnji dio informacije koji mu je bio potreban da bi riješio jednadžbu. Podigao je svoje ruke i rekao: “Oprosti, sada znam! Bio sam u stanju dokazati da nisam dobio tabletu za šutnju”.

Naravno, roboti ne mogu jesti, tako da su “tablete” zapravo to tapšanje po glavi, no bez obzira na to, robot s “placebo tabletom” prošao jedan od najtežih testova za umjetnu inteligenciju – adaptirani logički test kojim se testira samosvijest, odnosno matematički dokaziva svijest o sebi kod strojeva.

Selmer Bringsjord, predsjednik odjela za kognitivne znanosti na Institutu i jedan od administratora testa ističe kako svijest kod strojeva nije metafizičko pitanja za filozofe, već je to stvar dobrog inženjeringa i matematike. Realističan je glede umjetne inteligencije, on radi testove, a na robotima je da ih riješe: “Govorimo o logičkoj i matematičkoj korelaciji samosvijesti, i tvrdimo da smo napredovali u tome.” Brinngsjord želi reći da strojevi možda nikada neće biti istinski svjesni, ali mogu biti dizajnirani s matematičkim strukturama logike i odlučivanja koji uvjerljivo nalikuju na ono što zovemo samosvijest kod ljudi. Kao zaključak je rekao da će roboti, prolazeći mnoga ovakva ispitivanja ove vrste, izgraditi repertoar sposobnosti kojima će postati vrlo korisni za ljude.

Dakle, roboti možda neće imati svijest prema mjerilima ljudi, no moramo priznati, koliko ovo izgledalo zadivljujuće, toliko je i zastrašujuće.

Izvori: The Independent, Motherboard