Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Google je svijetu obznanio što njegov najnapredniji umjetni sustav “sanja”. Otkriven je niz zapanjujućih slika koje variraju od prekrasnih do pomalo zastrašujućih.

Njih je stvorila neuronska mreža za prepoznavanje slika koja je „učila“ kako na fotografijama identificirati značajke kao što su zgrade, životinje i objekti. Fotografije su bile učitane u mrežu od koje se tražilo da prepozna njihova obilježja i prilagodi ih. Nakon toga bi se ta prilagođena slika ponovno vratila u mrežni sustav od kojeg je zatraženo da ju prepozna i naglasi njezine značajke i tako dalje.

Na kraju bi povratna petlja izmijenila sliku do neprepoznatljivosti. Ovo je način na koji računalna mreža, koja se uglavnom sastoji od 10 do 30 naslaganih slojeva umjetnih neurona, uči. Svaka se slika unosi u ulazni sloj, zatim u sljedeći sve dok se ne dođe do onog krajnjeg, izlaznog. Ovim postupkom softver stvara pojam o tome kako, prema njegovom „mišljenju“, izgleda objekt na slici.

Neuronska mreža je ponekad dobila zadatak da otkrije samo rubove fotografije. U tom slučaju, ona bi postala pomalo poput slikarske, kao kad se i mi sami poigravamo snimljenim fotografijama na nekom od računala i mobitelu. No, kompleksnije fotografije, poput onih na kojima bi se nalazile životinje, na kraju bi rezultirale pomalo „halucinogenim“ prikazom dok bi mreža one fotografije koje nisu uglavnom prikazivale ništa pretvorila u „nešto“ što bi se moglo nazvati plodom računalne mašte.

Googleov tim je ovim vrstama fotografija nadjenuo i ime : incepcionizam (engl. Inceptionism).