Eksperiment marihuana

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Beau Kilmer, stariji istraživač korporacije RAND, tijekom 2013. je odlučio provesti istraživanje u svrhu dobivanja informacija o broju uživatelja marihuane, točnije, o količini koja se u prosjeku konzumira. Iz tog je razloga osmišljeno internetsko istraživanje kojim su se prikupili potrebni podaci i kojim je otkriven jaz između percepcije i stvarnosti jer je procijenjena potrošnja do tada iznosila oko 85 tona godišnje dok je ova anketa otkrila da je u stvari riječ o oko 175 tona.

Ovi su podaci imali odjeka u cijelom svijetu, osobito među znanstvenicima, ali i među zakonodavcima koji posljednjih godina sve više smanjuju zakonske kazne vezane uz konzumaciju marihuane dok se njezina prodaja sve više premješta iz mračnih uličica u moderne trgovine koje nadziru državne vlasti. Tako je te iste godine Urugvaj postao prva nacija koja je ozakonila trgovinu marihuane, a neke su se europske države, kao što su Španjolska i Italija, zakonski udaljile od teških kazni za njezino korištenje i posjedovanje. U Americi se tijekom posljednjih par godina korištenje marihuane u rekreacijske svrhe ozakonilo u četiri države dok se za barem još dvije očekuje provođenje istih mjera.

No, ove su brze promjene znanstvenike zatekle pomalo nespremne jer je zaključeno da postoji na stotine puta više studija posvećenih alkoholu ili duhanu u odnosu na marihuanu. Stoga su se našli pod pritiskom raznih pitanja i potreba za istraživanjem o osnovnim informacijama kao što su korištenje kanabisa, rizici, koristi i učinci legalizacije.

Os uma, marihuana

Kada je marihuana u pitanju, tijekom godina su se pojavili suprotni stavovi i mišljenja o njezinoj konzumaciji jer udruge i osobe koje teže njezinoj legalizaciji tvrde da je ona sigurna za korištenje dok ju većina državnih vlada u svojim zakonima smješta među najopasnije nezakonite droge upozoravajući na opasnosti koje predstavlja za mentalno zdravlje i društveno blagostanje. Ono u što su znanstvenici za sada sigurni kad je marihuana u pitanju jesu kratkoročni učinci dok oni dugoročni ostaju pomalo nejasni i predstavljaju pitanje na koje se često dobivaju različiti odgovori. No, dok se upotreba marihuane sve više tolerira, prikupljanje podataka o njezinim dugoročnim učincima će, nadaju se, postati lakše i više određeno unatoč tome što se, u odnosu na alkohol i cigarete, ona koristi u mnogo manjoj mjeri.

Možda se glavno pitanje koje se istraživačima postavlja ono vezano uz doziranje, s obzirom da se u njoj nalazi više od 85 kanabinoidnih kemikalija. Ipak, onaj koji privlači najviše pažnje je THC (tetrahidrokanabinol), njezin najpoznatiji sastojak. Uzgajivači marihuane su tijekom godina uspjeli uzgojiti vrste koje u sebi sadrže veliku koncentraciju THC-a. Primjerice, tijekom razdoblja od 1985.-1995. je postotak THC-a u stabljici iznosio oko 3% dok danas doseže i 12%. Iz tog je razloga teško odrediti količinu konzumiranog THC-a, osobito ako se on konzumira jedenjem.

Ovaj podatak stoga dovodi u pitanje ranija istraživanja jer se nekada u studijama koristila marihuana niske potencije što znači da su i njezini učinci bili drugačiji. U jednoj studiji koja je objavljena nešto ranije ove godine se pokazalo da marihuana koja sadrži trostruko veću koncentraciju THC-a uzrokuje trostruki rizik od stvaranja psihoze u odnosu na izostanak takve pojave pri konzumaciji biljke koja sadrži manju količinu ovog kanabinoida. Problem kojeg istraživači naglašavaju se uglavnom odnosi upravo na to – marihuana koja se proučava u laboratorijima ne sadrži jednaku količinu THC-a kao ona koja se koristi u moderno doba.

marihuana os uma 1

Iako sve veći broj zemalja smanjuje rigorozne zakone vezane uz njezino korištenje u rekreacijske svrhe, ono što je najviše utjecalo na svijest javnosti jesu argumenti vezani uz korištenje u medicinske svrhe. U američkoj državi Colorado je korištenje ove supstance kao ljekovite tvari bilo dozvoljeno više od desetljeća prije nego što je promijenjen zakon koji je omogućio da se ona koristi u rekreacijske svrhe. Njezino korištenje je bilo odobreno u slučajevima kada bi osoba bolovala od raka, glaukoma, AIDS-a, kaheksije (sindrom progresivnog trošenja), grčenja mišića, napadaja, teške mučnine i boli.

Razlog zbog kojeg postoji vrlo mali broj bolesti za čije je simptome dokazano da će ih upotreba marihuane smanjiti jest taj što je u prošlosti svrha tih istraživanja uglavnom bila dokazati negativne učinke marihuane, no to je praksa koja se posljednjih godina počela mijenjati (neke od istraživanja i učinaka marihuane na određene bolesti možete pročitati ovdje i ovdje). Primjerice, novac koji je u državi Colorado prikupljen u svrhu istraživanja epileptičkih napadaja kod djece je prikupljen od uživatelja marihuane u toj državi.

Mijenja li legalizacija marihuane i obrasce njezinog korištenja? Odgovor na to pitanje se pokušao pronaći upravo na prostorima Europe gdje je tendencija korištenja marihuane mnogo liberalnija u odnosu na američke države, osobito u Nizozemskoj koja je još 1976. dekriminalizirala posjedovanje i prodaju manjih doza. Tijekom godina se pokazalo da u ovoj zemlji ne postoji mnogo veći broj korisnika marihuane u odnosu na druge države, točnije, nju koristi oko 7% stanovnika Nizozemske što je više nego u Njemačkoj (5%) i Norveškoj (5%), jednako kao u Velikoj Britaniji i manje nego u SAD-u (15%). Također, u Nizozemskoj se nije pojavio ni veći broj uživatelja teških droga što smanjuje strah od vjerovanja da je marihuana polazište za korištenje težih opijata kao što su kokain ili heroin. Portugal je još jedna država koja se 2001. odlučila na radikalan potez dekriminalizacije svih droga što je rezultiralo skoro jednakim učinkom, točnije, povećao se broj uživatelja droga, no on prati jednaku stopu povećanja koja se bilježi i u drugim državama (više pročitajte ovdje).

Dakako, „jedna lasta ne čini proljeće“, te će se ovo morati potvrditi i u ostalim zemljama koje su nedavno poduzele iste korake kao što je to nekada učinila Nizozemska, a svakako će se povećati i broj istraživanja vezanih uz učinke marihuane što će nadalje utjecati na njezinu legalizaciju i dekriminalizaciju.

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s