Novo istraživanje navodi da povremeni režim prehrane, koji smanjuje unos hrane i do 40%, povećava dugovječnost kod različitih organizama, sprječava rak i bolesti srca te općenito dovodi do poboljšanja zdravlja.

Gerontološki istraživač Valter Longo i njegov tim su u istraživanjima provedenim na životinjama i ljudima dokazali da gladovanje uzrokuje brojne zdravstvene prednosti. U animalnoj studiji, dva puta mjesečno po četiri dana, miševi su jeli nisko proteinsko-kalorijsku hranu, a ostatak mjeseca su jeli koliko su htjeli. Posljedično, nadživjeli su svoje vršnjake u prosjeku od 3 mjeseca i pokazali brojna zdravstvena poboljšanja. Osim gubitka masnoće imali su i 45% manju vjerojatnost od razvoja raka. Razina šećera u krvi im je pala za 40%, a količina inzulina u krvi je bila 90% niža. Osim toga, iako su bili u “godinama”, zadržali su svoje mentalne sposobnosti te nadmašili miševe iz kontrolne skupine u dva testa pamćenja. Najveće otkriće je bilo da ovaj režim pojačava sposobnost obnove tkiva, te povećava broj pojedinih matičnih stanica.

Istraživanje provedeno na 19-ero osoba potvrdilo je sve ove nalaze. Ispitanici su pet dana u mjesecu, tijekom tri mjeseca, bili na posebnom režimu prehrane i unosili između 34 do 54% svog normalnog unosa kalorija, 11-14% bjelančevina, 42-43% ugljikohidrata i 44-46% masti. Kao rezultat, ispitanicima se poboljšalo fizičko stanje, smanjila se razina šećera u krvi te naslage masti na trbuhu, a snizile su se i razine proteina povezanih s većim rizikom razvoja kardiovaskularnih bolesti. Također je otkriven blagi porast brojnosti nekih matičnih stanica u krvi, što sugerira da ovakav način prehrane može promovirati regeneraciju.

Sveukupno gledano, rezultati istraživanja su ohrabrujući: čini se da povremeno gladovanje može izazvati pomlađivanje te trajno poboljšane zdravstvene posljedice. Budući da je mnogima dugoročno ograničavanje unosa kalorija vrlo naporno i mnogi će odustati od takve dijete, povremeno gladovanje će očito biti puno lakši put do zdravlja.

Izvor: Science