Nove spoznaje o povijesti ljudskih vrsta

Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Evolucijski znanstvenici vjeruju da su moderni ljudi bili samo jedna od najmanje četiri ljudske vrste koje su živjele u prapovijesti, stoga će se povijest o ljudskom podrijetlu morati nanovo pisati. Ove i mnoge druge činjenice otkrivaju kako mi zapravo o našoj povijesti znamo jako malo.

Nakon otkrivanja novih ljudskih vrsta i iznenađujućih dokaza o složenom ponašanju, znanstvenici smatraju da su postojale najmanje četiri ljudske vrste koje su preživjele uz moderne ljudi, a dvije od njih, neandertalci (Homo neanderthalensis) i denisovski čovjek, su se križali s modernim ljudima. Druge dvije vrste za koje se vjeruje da su živjeli u isto vrijeme su hobiti (Homo floresiensis), čiji su ostaci pronađeni u Indoneziji i ljudi iz Crvenojelenje špilje s jugozapada Kine.

Za hobite se vjerovalo da su također vrsta Homo sapiens, no analiza kostiju lubanje je ipak pokazala drugačije rezultate te je zaključeno kako se radi o drugoj vrsti ljudi, a ne o nekoj umanjenoj verziji Homo sapiens, uzrokovanoj genetskim poremećajem ili smanjivanjem tijekom generacija zbog manjeg izvora hrane. Pri pronalasku kostiju ljudi iz Crvenojelenje špilje također nije bilo jasnog odgovora radi li se o hibridima ili su zasebna ljudska vrsta.

Darren Curnoe, izvanredni profesor biološke antropologije i arheologije na Sveučilištu u New South Walesu, koji je vodio tim koji je otkrio ostatke ljudi iz Crvenojelenje špilje kaže da ove spoznaje ubrzano mijenjaju priču o ljudskoj evoluciji. Njihovi su nalazi, na primjer, pokazali kako kosti ovih ljudi datiraju od prije samo 13 000 godina, iako vrlo nalikuju na svoje arhaične pretke od prije 2 milijuna godina.

Danas se vjeruje da su se moderni ljudi, odnosno Homo sapiens, pojavili u Africi prije oko 200.000 godina, te da su migrirali diljem svijeta u više valova, nastanjujući ponajprije Aziju, te Australiju prije nego li su stigli do Europe prije oko 40.000 godina. Profesor Curnoe kaže kako će se nova arheološka ekspedicija usredotočiti na Aziju, te vjeruje kako će tamo biti identificirano još vrsta.

Ovaj novi val arheoloških nalaza, u kombinaciji s novim metodama ekstrakcije drevne DNK je veliki izazov za tradicionalna uvjerenja o tome što to znači biti čovjek, a posebno ideju da je Homo sapiens pametniji i sofisticiraniji od drugih ljudskih vrsta.

Otkriveno je da su praljudske vrste koristile kameno oruđe prije 3 milijuna godina te da je moguće da su rani ljudi poput Homo erectus urezivali gravure i sudjelovali u nekoj vrsti ukopne prakse čak prije više od 400.000 godina. Profesor Curnoe kaže da su neandertalci imali mozak iste veličine, pa čak i malo veći od modernih ljudi, a dokazi sugeriraju da su koristili vatru i sofisticirano lovačko oružje, pokapali svoje mrtve, nosili nakit i brinuli se za slabe i starije osobe. Neki od tih dokaza i njihova interpretacija je kontroverzna i o tome se još uvijek raspravlja. Na osnovu toga on izjavljuje: “Mislim da postoji dovoljno novih dokaza da bismo mogli odbaciti ideju kako smo mi bili superiorniji, inteligentniji ili sofisticiraniji od drugih ljudskih vrsta.” O razlozima kako to da smo mi opstali, a oni nisu, se još uvijek samo nagađa. Moguće je da smo mi bolje iskoristili gene koje smo naslijedili, a koji su nam omogućili opstanak. Za sada se još ništa ne zna i sve su samo pretpostavke, a radi li se o genetskim predispozicijama, prehrambenim navikama, klimatskim promjenama ili nečem desetom, to će pokazati vrijeme i buduća istraživanja.

Izvori: ABC, PHYS

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s