Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Sve od otkrića 1963., astronomi pokušavaju otkriti sastav Smithovog oblaka, divovske nakupine plina u zviježđu Orla, kako bi tako možda saznali njegovo porijeklo. Ono što je poznato jest da se sastoji od sličnih elemenata kao i naše Sunce što ukazuje na to da je nastao negdje na vanjskim rubovima Mliječne staze, a ne u međugalaktičkom prostoru kako se od početka nagađalo.

Naime, otkriveno je da je bogat sumporom, baš kao i vanjski dio diska Mliječne staze, što znači da je prepun materijala od kojeg nastaju zvijezde. Ono što još uvijek ostaje velika nepoznanica jesu razlog i način na koji je on pred oko 70 milijuna godina izbačen te zašto i kako se sada vraća u našu galaksiju.

Riječ je o jedinom oblaku u galaksiji koji putuje velikom brzinom  i za kojeg se očekuje da će za otprilike 30 milijuna godina udariti u disk Mliječne staze. Procjenjuje se da je dugačak 11.000 svjetlosnih godina a promjera 2.500.

„Ovaj oblak je primjer toga kako se galaksija s vremenom mijenja“, rekao je Andrew Fox iz Space Telescope Science Institute u Baltimoreu, Maryland. „Naša galaksija reciklira nastale plinove kroz oblake, a jedan od njih je Smithov oblak.“

Osim što Smithov oblak zorno pokazuje važnost recikliranog plina u mehanizmu evolucije galaksija, vjeruje se da sadrži dovoljno plina za stvaranje dva milijuna sunaca, jednom kad se eventualno ponovno susretne s diskom Mliječne staze. Svemirski teleskop Hubble će pružiti dodatne informacije o sastavu i izvorištu ovog svemirskog putnika koji se očito želi vratiti svojem domu.