Prošlog su tjedna znanstvenici objavili vijest o uspješno izoliranoj najstarijoj ljudskoj DNK dobivenoj iz 430.000 godina starih uzoraka fosiliziranih zuba i bedrenih kostiju pronađenih 2008. u Španjolskoj! Ovime se otkrio dokaz o tome da su se preci modernog čovjeka odvojili od neandertalaca stotine tisuća godina ranije no što se do sada mislilo.

Sima de los Huesos, sustav spilja u Španjolskoj, je bogato arheološko nalazište najstarijih ljudskih ostataka na kojem je do sada otkriveno više od 6.500 fragmenata kostiju. Ovo posljednje otkriće će svakako utjecati na poznavanje i povijest ljudskog obiteljskog stabla za koje je sada jasno da je puno starije no što se do sada mislilo.

Sve donedavno se smatralo da ostaci iz Španjolske pripadaju ranim precima neandertalaca koji su se razvili oko 100.000 godina ranije. No, 2013. je uspješno izoliran mitohondrijski genom bedrene kosti pronađene na ovom nalazištu koji je potvrdio da je riječ o srodniku denisovanaca, izumrle ljudske vrste čiji su ostaci pronađeni u Sibiru i koja je postojala kasnije. To znači da ostaci pripadaju pretku starijem stotinama tisuća godina od samih denisovanaca – Sima homininu koji je bliži srodnik denisovanaca nego neandertalaca što nadalje ukazuje na to da su se ove dvije skupine razišle pred 430.000 godina iako nije poznato zašto.

No, svakako znamo da neandertalci i denisovanci dijele istog pretka koji se odvojio od našeg modernog ljudskog roda, ali, kako se sada pretpostavlja, pred oko 765.000 godina. Naime, smatra se da su neandertalci i denisovanci potekli od Homo heidelbergensisa koji se razvio tek pred 700.000 godina, odnosno, 65.000 godina nakon razdvajanja modernog čovjeka, neandertalaca i denisovanaca. Sada se čini da je Homo antecessor zajednički predak, a koji se prvi put pojavio pred više od milijun godina. Ono što slijedi je potraga za njegovim ostacima za koju se nadamo da će biti uspješna te da ćemo uskoro saznati je li to doista naš najstariji predak.