Os Uma

Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu. Pripada rodu Prunus porodice Rosaceae, kao i ostalo koštuničavo voće – marelice, breskve, višnje, trešnje i bademi. Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova.

Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima. Prema bojama u uzgoju prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte. Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina) koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova. U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, a dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.

Bogatstvo nutrijenata u ukusnim plodovima

Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja. Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6 te folne kiseline i niacina. Uloga vitamina C prisutnog u ovom voću je višestruka. Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija. Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i od srčanih oboljenja.

Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalij, magnezij, željezo, bor.

Plodovi šljive sadrže značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina kojima se pripisuju snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva. Ovi spojevi sprečavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti. Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju. Beta kriptoksantin prisutni u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30%, te od pojave artritisa za čak 41%.

Šljive sadrže limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprečava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava. Tu su i klorogena i pantotenska kiselina te nešto proteina i ugljikohidrata. Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu.

Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana. No, u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda.

Višestruke dobrobiti za zdravlje i ljepotu

Šljiva je izuzetna voćka čije su dobrobiti višestruke. Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje. Šljiva se “brine” za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.

1. Čuva zdravlje srca
Šljiva je bogata mineralom kalijem koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i srčanih otkucaja. Osim kalija važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C. Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim udjelom ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.

2. Pomaže u apsorpciji željeza
Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju željeza u tijelu također je dokazana brojnim studijama, za što je opet zaslužan vitamin C. Dobra apsorpcija željeza je od izrazite važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije – sideropenične anemije.

3. Poboljšava probavu
Određeni spojevi prisutni u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcioniranje probavnog sustava i otklanjanje problema zatvora. Najznačajniji su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin. Poznati narodni lijek protiv zatvora je kompot od suhih šljiva. Kratko prokuhajte nekoliko suhih šljiva te ih konzumirajte, najbolje ujutro na tašte, s tekućinom u kojoj su se kuhale.

4. Regulira razinu šećera
Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera. Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji razine šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontroliraju oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka. Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na inzulin i zbog toga mogu igrati korisnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.

5. Pomaže u mršavljenju
Ovi ukusni, sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva sadržano je svega 46 kalorija. I topiva vlakna iz šljiva doprinose regulaciji tjelesne težine jer stvaraju osjećaj punoće u želucu čime se sprečava prejedanje, a samim time i debljanje.

6. Čuva zdravlje kostiju
Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase. Tu je i mineral bor koji aktivno sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva te gustoće kostiju.
Istraživanja su otkrila da redovita konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.

7. Štiti ljepotu i zdravlje kože
Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja. Šljiva sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima. Oni poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora. Šljiva također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.

8. Brine o zdravlju kose
Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala. Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca. Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta. Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose. Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.

Odabir i čuvanje šljiva

Ako želite kupiti zrele šljive birajte plodove koji su na pritisak blago mekani. Možete kupiti i one koji nisu sasvim dozreli kako biste ih duže održali. Međutim, u tom slučaju pripazite jer suviše nezreli plodovi neće razviti dobar okus i teksturu. Kvalitetne plodove prepoznat ćete po bogatoj boji i zdravom izgledu kožice. Izbjegavajte one koji su suviše mekani, koji imaju oštećenu ili naboranu kožicu ili neke druge znakove propadanja. Šljive koje još nisu sasvim dozrele ostavite u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi. Zrele plodove čuvajte u hladnjaku nekoliko dana.

Izvor: Alternativa Za Vas