Freudova teorija histerije pozitivno potvrđena novim istraživanjem

Os Uma

Kako danas opstaju ispitivanja jedne od temeljnih postavki psihoanalize osmišljena prije više od stotinu godina? Sigmund Freud, tvorac jednog od najopsežnijih i najkontraverznijih sistema ljudske psihe, ponovno je doveden pred sud u suvremenim istraživanjima – drži li teorija o histeriji konverzije vodu jednom kada ju promotrimo s modernog gledišta i oboružani najnovijom tehnologijom?

King´s College London u časopisu Phychological Medicine objavljuje studiju o poremećaju konverzije koja bi mogla potvrditi osporavanu teoriju i razriješiti vječnu borbu znanost-pseudoznanost između pristalica psihoanalize i njihovih vatrenih protivnika. Istraživanje provedeno na jednom od najprestižnijih sveučilišta na svijetu, čiji je doprinos igrao ključnu ulogu u napretku i oblikovanju modernog života, poput otkrića strukture DNA i istraživanja koja su dovela do nastanka radija, televizije i mobilnih uređaja, iznosi u javnost najnovije rezultate o psihološkim konceptima.

Novo istraživanje tima specijalista s King’s College London pod vodstvom dr. Tima Nicholsona ispitalo je Freudovu kontraverznu teoriju da histerija uvijek nastaje kao odgovor na psihološki stres ili traumu te se ispoljava u obliku ozbiljnih neuroloških simptoma koji mogu dovesti do napadaja, a u težim slučajevima i do paralize dijelova, pa čak i cijelog tijela. Studija je zatim objavljena u relevantnom medicinskom izvoru, a njezina otkrića mogla bi odigrati ključnu ulogu u analizi poremećaja konverzije. Primarna stavka pružila je temeljne dokaze da bi uzročnici tijekom vremena nastupa simptoma mogli biti relevantni za dio pacijenata, čime bi se obranila Freudova teza te bi psihoanaliza konačno pronašla svoje uporište.

Testiranje provedeno na 43 pacijenta koji boluju od poremećaja konverzije uz fizičku slabost, 28 pacijenata koji pate od depresije te 28 zdravih ispitanika uključivalo je uporabu jedne od najpreciznijih metoda za detekciju, kategorizaciju i procjenu ozbiljnosti uzročnika u vrijeme nastanka simptoma. Preispitani su razumljivi detalji o životu osobe te njezinim intimnim vezama s okolinom nakon čega su iskusni istraživači sistematski obradili sve pojmljive oblike stresa. Na temelju prividno beznačajnih događanja modernom je metodom utvrđena kompleksnost obiteljskih veza i prijašnjih iskustava.

Rezultati su identificirali prisustvo težih životnih događaja kod pacijenata oboljelih od poremećaja konverzije u odnosu na zdrave subjekte, a ova relativna razlika sve se više povećavala s pažljivijim razmatranjem simptoma. Više od polovice pacijenata s poremećajem konverzije prošlo je kroz težak i stresan period u mjesecu prije početka nastanka simptoma, dok kod 9% pacijenata uzročnici i okidači nisu bili vidljivi u godini prije početka simptoma.

Sudeći po riječima dr. Tima Nicholsona, neuropsihijatra s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost pri King’s College London, napredak je očigledan te su rezultati pozitivni s obzirom na teoriju psihoanalize.

Činjenica da smo pronašli veći broj uzročnika u pacijentima koji boluju od konverzivnog poremećaja u usporedbi sa zdravim subjektima podupire relevanciju uzročnika s nastankom napadaja poremećaja, posebice iz razloga što se učestalost događaja dramatično povećala što smo detaljnije promatrali nastanak simptoma”, tvrdi dr. Nicholson.

No, manji udio ispitanika mogao bi biti porazan za temeljne Freudove postulate te bi oni u sebi mogli kriti ključ za razrješenje velike histerijske misterije. Ipak, posebno je važna činjenica da unatoč tome što smo upotrebljavali izrazito temeljitu metodu u populaciji koja je bila upućena psihijatru, značajna proporcija pacijenata s konverzivnim poremećajem, njih 9%, nisu imali uzročnike koje bi bilo moguće identificirati. Ovo otkriće veliki je udarac za Freudovu teoriju da su takve traume jedini uzrok ovog poremećaja”, govori dr. Nicholson.

Nedostatak vidljive traume tradicionalna je psihoanaliza supstituirala idejom o potiskivanju ili supresiji, pri čemu pacijent nepodnošljive događaje i psihičke konflikte jednostavno prebacuje u nesvjesno.  Poremećaj konverzije je zbog svoje kompleksnosti nerijetko nepravilno shvaćen u svojoj međi na granici neurologije i psihijatrije te se dugo vremena genealogija neuroloških simptoma u odsutstvu neurološke bolesti pripisivala psihološkom izvoru. Upravo iz tog razloga samo je malen dio istraživanja posvećen tako značajnom poremećaju, što rezultira i daljnjim nepozavanjem uzroka koje bi u protivnom dovelo do učinkovitih načina liječenja.

Bridget Mildon, osnivačica i predsjednica FND Hope, vodeće organizacije za pacijente koji boluju od konverzivnog poremećaja, tvrdi: Manjak razumijevanja o uzrocima ovog visokoiscrpljujućeg poremećaja čini istraživanja poput ovog ključnim. Dok stres može biti okidač za brojne bolesti, ovo je jedan od poremećaja u kojem bi pacijenti bez uzročnika koje bi bilo jednostavno identificirati potencijalno mogli posjedovati ključ za mnoga pitanja. Ključno je provesti više istraživanja ako bismo željeli otkriti misteriju iza funkcionalnih neuroloških simptoma.”

Prethodne studije o funkcionalnom moždanom oslikavanju, koje su uz upotrebu snimaka magnetske rezonancije pokazala aktivaciju različitih dijelova mozga kod pacijenata koji pate od poremećaja konverzije, pružaju dokaze da navedeni pacijenti drukčije od zdravih subjekata aktiviraju područja mozga koja su odgovorna za procesuiranje emocija.

Freudova teorija godinama je bila glavnom temom intelektualnih rasprava te se danas po modernim kriterijima znanosti može smatrati znanstvenom. Uz suvremenu metodologiju i aktualnu tehnologiju stare postavke uskoro bi u novom svjetlu mogle donijeti olakšanje brojnim oboljelima.

Izvor: Znanost.com

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s