Os Uma
Piše: Barbara Kovačević
Još od njezinog otkrića 60-ih godina prošlog stoljeća, galaksija UGC 1382 se smatrala relativno mirnim „predgrađem“ našeg svemira koje je od Zemlje udaljeno oko 250 milijuna svjetlosnih godina. Pretpostavljalo se da je riječ o sasvim običnom sustavu milijuna zvijezda, plina i svemirske prašine koje na okupu drži gravitacija. Na prvi pogled se činilo da je eliptičnog oblika te da nema oblik diska kakav ima naša Mliječna staza, no nedavno je NASA-in teleskop Galaxy Evolution Explorer (GALEX) otkrio da UGC 1382 u sebi krije mnoga iznenađenja.
„Vidjeli smo spiralne krakove koji se pružaju daleko izvan ove galaksije, a to do sada još nitko nije primijetio,“ izjavila je Lea Hagen sa Sveučilišta Pennsylvania nakon što je pomno proučila slike dobivene pomoću GALEX-a, teleskopa koji je deaktiviran u lipnju 2013., nakon desetljeća rada. „To nas je natjeralo da otkrijemo što ova galaksija doista jest i kako je uopće nastala.“
Uz masivne spiralne krakove, otkriven je i strahovito širok, rotirajući disk promjera 718.000 svjetlosnih godina što ovu galaksiju čini sedam puta većom od Mliječne staze. No, najveće iznenađenje je predstavljala starost komponenti od kojih je sačinjena za koju se činilo da teče u suprotnom smjeru od uobičajenog. Naime, kod većine galaksija se prvo formira unutarnji dio u kojem se nalaze i najstarije zvijezde. Kako galaksija raste, nove se zvijezde stvaraju u vanjskim, novijim područjima. UGC 1382 donosi sasvim suprotnu priču.
Kombinacijom slika dobivenih s raznih teleskopa, astronomi su otkrili da je središte galaksije UGC 1382 mlađe od spiralnog diska koji je okružuje. „S vanjske strane je stara, a s unutarnje mlada. To je kao da smo otkrili da su vanjski godovi na panju mlađi od unutarnjih,“ rekao je u vezi toga Mark Seibert s Opservatorija Carnegie instituta za znanost. Ovo saznanje je dovelo do pretpostavke da je UGC 1382 nastala kao posljedica zasebnih entiteta koji su se ondje okupili, za razliku od uobičajenog jednog koji raste iznutra prema van. Drugim riječima, čini se da su dva dijela ove galaksije nastala zasebno prije no što su se međusobno spojili. Ovo je razlog zbog kojeg je UGC 1382 nazvana „Frankensteinovskom“ galaksijom.
Pretpostavlja se da je to u početku bila skupina manjih galaksija kojima su dominirali plin i tamna tvar. Kasnije se u blizini formirala lentikularna galaksija, točnije, rotirajući disk bez uobičajenih spiralnih krakova. Današnji oblik je poprimila pred oko tri milijarde godina kad je disk „progutao“ manje okolne galaksije.
„Ova vrlo rijetka, ‘Franskensteinovska’ galaksija je uspjela preživjeti jer se nalazi u tihom i mirnom području svemira. Vrlo je osjetljiva i samo mali poremećaj izvana bi mogao uzrokovati njezin raspad,“ rekao je Seibert.
Za sada se UGC 1382 uspješno odupire raspadu, a s obzirom da postoji već toliki niz godina i da se nalazi na mirnom mjestu, vjerojatno će postojati i rasti još dugo vremena. U međuvremenu, sigurni smo da svemir za nas krije još mnoga, pa i neobičnija iznenađenja.