Kako tehnologija utječe na nas?

Os Uma

Sve se više oslanjamo na društvene mreže da bi pričali sa prijateljima, na GPS da bi došli do željenog odredišta i na web da bi saznali razne informacije. Tehnologija nam olakšava živote, no je li pametno toliko oslanjanje na tehnologiju?

Google vas oglupljuje, a društvene mreže vas čine nedruštvenima. Ako je vjerovati ovakvim naslovnicama, naš mozak je pod konstantnim tehnološkim napadom. Naravno, prava istina nije baš tako jednostavna, iako se nesumnjivo nešto događa. Teško nam je zapamtiti jedan obični telefonski broj, a prije nekoliko godina svi smo ih znali makar desetak. Na Internetu ljudi sve više preferiraju kratke tekstove, a pravi osjećaj panike doživimo kada se na par dana odvojimo od našeg pametnog telefona. Što se zapravo događa? Moramo shvatiti da ovakvo stvaranje panike nije ništa novo. Platon je 370 godina prije nove ere upozoravao Grke kako će povjerenje u pisanje tekstova smanjiti naše pamćenje. Zvuči poznato?

Naša iskustva oblikuju ponašanje našeg mozga

Naš mozak se mijenja korištenjem računala, tableta ili pametnog telefona, ali on se također mijenja i korištenjem olovke, odvijača ili bilo kojeg drugog alata. Naša iskustva oblikuju ponašanje našeg mozga, tako da bi pravo pitanje koje trebamo postaviti bilo „Kako se naš mozak prilagođava modernim tehnologijama?“

Pažnja
Na mobitel dobijemo hrpu Facebook notifikacija i poruka, novi mailovi nam stižu svakoga sata i aplikacije nam vječno imaju nešto za poslati. Čini se kako je naša pažnja u 2016. na najvećem udaru do sada. Mnogi stručnjaci vjeruju kako nam je smanjena mogućnost usredotočivanja na bitne stvari. U istraživanju Microsofta iz 2015. utvrđeno je kako je naša pozornost u posljednjih 15 godina pala sa 12 sekundi na samo osam. Za usporedbu, smatra se kako zlatne ribice posjeduju impresivnu pozornost od devet sekundi. Ovo istraživanje potvrđuju zaključke studije iz 2012. kada je u istraživačkom centru Pew utvrđeno kako 87% ispitanika ima kratku pozornost te ih se može lako omesti. Iste godine, britanska kompanija Pearson došla je do istog zaključka mjerivši pozornost djece od sedam do 10 godina. Broj predškolske djece koja imaju poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (eng. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder, ADHD) popeo se na 11%, što je 6% više nego 1990. Sva ova istraživanja govore nam o tome kako danas imamo slabiju pozornost nego prije, iako je potrebno još istraživanja da bi mogli govoriti o uzročno posljedičnim odnosima.
Zaključak: Da, informacijsko doba smanjilo je razinu naše pažnje.

Pamćenje
S mobilnim uređajima informacije su nam uvijek na dohvat ruke. Sve manje se oslanjamo na naše pamćenje. Njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer upozorava kako bi ovakvo ponašanja moglo dovesti do ‘digitalne demencije’. Istraživanja provedena na internetskim i kockarskim ovisnicima otkrila su smanjenja sive moždane tvari. ‘Predoziranje tehnologijom’ ponajviše utječe na frontalni režanj – područje koje je zaduženo za planiranje i organiziranje. Oslanjanje na tehnologiju moglo bi utjecati i na brže zaboravljanje. Istraživanje provedeno u SAD-u potvrđuje ovu tezu. U njemu su posjetitelji muzeja bili zamoljeni da određene izložbene primjerke fotografiraju i zapamte, a ostale samo probaju zapamtiti. Kada su sljedećeg dana ispitivani, bilo je vidljivo kao kako su bolje upamtili primjerke koje nisu zabilježili fotoaparatom. Dr. Sam Gilbert, sa Sveučilišta u Londonu govori o pozitivnim utjecajima tehnologije. On ističe da njegova istraživanja govore da nam ostaje više mjesta za stjecanje novih informacija ukoliko manje bitne informacije jednostavno pohranimo na računalo. „Vaš mozak više nije ispunjen informacijama koje ne trebate,“ zaključuje Gilbert.
Zaključak: Kratkotrajne promjene pamćenja su moguće, ali je potrebno više istraživanja da bi to mogli tvrditi i kod dugoročnih promjena.

Raspoloženje
Znanstvenici tvrde kako postoji jaka povezanost između učestalog korištenja interneta i depresije, posebno kad je riječ o učestalom korištenju društvenih mreža. Ovo ne iznenađuje Dr. Arica Sigmana, koji govori kako izloženost društvenim mrežama može učiniti ljude manje vrijednima. „Postoji veza između vremena kojega provedemo na društvenim mrežama i povećanog nezadovoljstva. Na društvenim mrežama viđamo mnoštvo idealiziranih slika koji aktiviraju područja mozga zadužena za strah i anksioznost,“ govori Sigman za britanski časopis BBC Focus.
Zaključak: Tehnologija utječe na naše raspoloženje, ali sve ovisi o načinu na koji ju koristimo.

San
Danas više vremena provodimo na uređajima poput mobitela ili računala, nego što spavamo. Prema Ofcomovom istraživanju iz 2015., u prosjeku 8 sati i 41 minutu dnevno smo vezani uz neki uređaj, a spavamo 20 minuta manje. Tehnologija nas drži budnim iz dva razloga. Prvo, stimulirani smo zbog vrste sadržaja koju konzumiramo. Drugo, LED ekrani emitiraju plavu svjetlost koja sprječava proizvodnju hormona za spavanje – melanina. Plava svjetlost koju proizvodi vaš ekran zavarava vašu epifizu koja prestaje sa proizvodnjom melanina. U znanstvenom časopisu Preventive Medicine (2016), znanstvenici su pronašli značajnu povezanost između korištenja društvenih mreža i poremećaja sna. Ovo zabrinjava ponajprije jer dokazano postoji povezanost između depresije i nedostatka sna. Nedostatak sna ujedno povezujemo sa pretilošću i lošim akademskim rezultatima.
Zaključak: Korištenje mobitela i sličnih uređaja prije sna poremetit će vaše obrasce spavanja.

Autor: Hrvoje Krpan
Izvor: Znanost Blog

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s