Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Teško je izmjeriti koji nam dijelovi mozga pomažu percipirati naš svijet na samorefletivan način. Tijekom budnih stanja uvijek smo svjesni sebe dok u snu to nije slučaj. No, postoje osobe, poznate kao lucidni sanjari, koji tijekom sna mogu dostići svijest o snu.

Studije koje koriste tomografiju magnetske rezonancije (MRT) sada uspijevaju prikazati specifičnu mrežu u korteksu koja se sastoji od desnog dorzolateralnog prefrontalnog korteksa, frontpolarnih područja i precuneusa i koja se aktivira kada se postigne lucidna svjesnost.

Sva ova područja su povezana sa samorefleksivnim funkcijama, a ovo istraživanje lucidnih snova autorima posljednje studije pruža uvid u neuralne temelje ljudske svijesti. Tijekom godina, koncept lucidnih snova je bio ograničen na paranormalna istraživanja kao i onih vezanih uz metafiziku i mistiku, no opsežna su istraživanja uspostavila jasno postojanje lucidnih snova.

Pojednostavljeno, lucidni su snovi oni u kojima je pojedinac svjestan činjenice da sanja. Ti snovi mogu biti živopisni i gotovo stvarni, a osoba može kontrolirati i modificirati aspekte ili situacije po vlastitoj volji. Ova je mogućnost pomogla milijunima ljudi koje su progonile noćne more kako bi se bolje prilagodili svakodnevnom životu i pritom pobijedili nesanicu i strah.

Ljudske sposobnosti doživljavanja samog sebe, samopreispitivanja i razvoja svjesnosti se nalaze među neriješenim zagonetkama neurološke znanosti. Unatoč modernim tehnikama snimanja, još uvijek je nemoguće u potpunosti vizualizirati što se događa u mozgu kada se ljudi kreću ka svjesnom iz nesvjesnog stanja. Problem leži u činjenici da je teško promatrati naš mozak tijekom te prijelazne promjene.

Iako je riječ o istom procesu kao onom kada se osoba probudi, temeljna aktivnost našeg mozga biva u velikoj mjeri reducirana tijekom dubokog sna. To nemogućim čini jasno razgraničenje specifičnih moždanih aktivnosti na kojima se temelje stečena percepcija sebe i svijest tijekom prijelaza u budno stanje i općih promjena u moždanoj aktivnosti koje se odvijaju u isto vrijeme.

Znanstvenici s Max Planck instituta za psihijatriju u Munchenu, Ljudske kognitivne i moždane znanosti u Leipzigu i Charitea u Berlinu su proučavali osobe koje su svjesne svojih snova dok se nalaze u stanju sna i koje ih također mogu svjesno kontrolirati. Ti takozvani lucidni sanjari imaju pristup svojem sjećanju tijekom lucidnog sna, mogu izvoditi radnje i svjesni su sebe iako nesumnjivo ostaju u stanju sna i ne bude se.

„U normalnom snu imamo vrlo bazalnu svijest, iskušavamo percepcije i emocije ali nismo svjesni da je riječ o snu. Jedino u lucidnom snu sanjar dobiva meta-uvid u njegovo ili njezino stanje,“ objasnio je autor studije, Martin Dresler.

U eksperimentu su se koristile MRT snimke lucidnih sanjara koje su uspoređene sa snimkama osobama koje to nisu. Uzevši u obzir činjenicu da su lucidni sanjari u potpunosti bili svjesni svojih snova i mogućnosti modifikacije istih, aktivirana su ona područja mozga koja su uključenja u percepciju sebe, pa čak i u njihovim snovima.

Kada su snimke uspoređene, otkriveno je da su aktivirana područja kod lucidnih sanjara uključivala dorzolateralni prefrontalni korteks, frontopolarne regije i precuneus. Ova studija dodatno pojašnjava uključenost cerebralnog korteksa i precuneusa u osobnoj procjeni i procjeni tuđih misli i osjećaja.

„Opća osnovna djelatnost mozga je slična u uobičajenom snu i u onom lucidnom“ kaže Michael Czisch, voditelj istraživačke skupine na Max Planck institutu. „U lucidnom stanju se aktivnost u određenim područjima moždane kore izrazito povećava i to u roku od sekunde.“

Ovi nalazi su potvrdili ranije studije i stvorili su vidljivu neuralnu mrežu svjesnog mentalnog stanja po prvi put.