Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Novo istraživanje ukazuje na još jednu potencijalnu korist konzumacije kanabisa, a u vidu poboljšanja vida. Naime, studija provedena na punoglavcima pokazuje da kanabis može stanice u mrežnici učiniti više osjetljivim na svjetlost, čime se, za sada samo u teoriji, može pomoći ljudima da bolje vide pri slabom svijetlu, a također može poslužiti i kao lijek za degenerativna stanja oka.

Prije 25 godina, farmakolog M.E. West sa Sveučilišta West Indies u Kingstonu, Jamajka, istaknuo je kako lokalni ribari, koji puše marihuanu ili piju rum napravljen s ekstraktom biljke, imaju neobičnu sposobnost vida u mraku što im omogućava sigurnu navigaciju brodovima kroz koraljne grebene. “Nemoguće je vjerovati da bi itko mogao ploviti brodom bez kompasa i bez svjetla u takvom opasnom okruženju”, napisao je nakon što se nalazio u pratnji posade ribarskog broda jedne mračne noći “. Dodao je i da je još tada bio uvjeren da je njihova sposobnost noćnog vida bolja od njegovog upravo zbog konzumacije ekstrakta kanabisa u rumu te da subjektivni učinak nije u tome imao nikakvog udjela.

Neki su od tih članova posade Westu objasnili da marokanski ribari, kao i stanovnici planinskog područja, doživljavaju slično poboljšanje nakon pušenja hašiša, stoga je 2002. godine drugi istraživački tim otputovao u planinsko područje Rif u Maroku kako bi istražili ove tvrdnje. Tamo su jednom ispitaniku dali sintetski kanabinoid, a trojici drugih hašiš, te su uz pomoć aparature za mjerenje osjetljivosti noćnog vida ispitali njihove sposobnosti prije i poslije konzumacije. Potvrđujući ranije izvješće Westa, pronašli su da kanabis doista poboljšava vid noću.

Ove nalaze potvrđuje i druga, novija studija koja pruža čvrste dokaze za tu tvrdnju, otkrivajući stanični mehanizam kojim kanabis može poboljšati noćni vid. Rezultati istraživanja tako sugeriraju da bi se kanabis mogao primijeniti na bolesnicima koji boluju od degenerativnih bolesti oka poput retinitis pigmentosa.

West sugerira da kanabis može poboljšati vid djelovanjem na očne mišiće koji će proširiti zjenice, tako da više svjetla pada na mrežnicu, no drugi eksperimenti isključuju tu mogućnost ukazujući da kanabis zapravo sužava zjenice. Moguće je i da može utjecati na aktivnost u vizualnom korteksu na stražnjem dijelu mozga, no protein CB1 receptora, koji se veže za psihoaktivni sastojak kanabisa, se nalazi na daleko višim razinama u oku nego u vizualnom korteksu, što upućuje da bilo koji efekti koje kanabis ima na vid dolaze najvjerojatnije zbog njegovog utjecaja na stanice mrežnice.

Istraživači montrealskog neurološkog instituta potvrđuju ove pretpostavke u istraživanju gdje su proučavali punoglavce afričkih žaba, Xenopus laevis, koji su transparentni te stoga podložni svim vrstama ispitivanja koja se ne mogu izvesti na ljudima ili drugim laboratorijskim životinjama. U jednom skupu eksperimenata, primijenili su sintetski kanabinoid na tkivo oka, te su koristili mikroelektrode kako bi izmjeriti koliko ganglijskih stanica retine, čija vlakna tvore vidni živac, reagiraju na svjetlo. Otkrili su da taj primijenjeni kanabinoid čini te stanice osjetljivijima, povećajući stope po kojoj su reagirali i na svijetle i prigušeno svijetle podražaje. Daljnje istraživanje je otkrilo da se to dogodilo zbog inhibicije proteina nazvanog NKCC1, putem njegovog djelovanja na CB1 receptor.

NKCC1 djeluje kao transporter proteina koji transportira natrij, kalij i kloridne ione iz i u stanice, a njihove koncentracije određuju električna svojstva živčanih stanica. Sveukupno, ovi eksperimenti pokazuju da kanabinoidi smanjuju koncentraciju kloridnih iona unutar ganglijskih stanica mrežnice, čineći ih više podražljivim i više osjetljivim na svjetlost.

U drugom setu eksperimenata, istraživači su proučavali jesu li ti uočeni stanični odgovori mogli doprinijeti boljem vidu, te su primijetili da su punoglavci tretirani kanabisom, u uvjetima mraka, pokazali puno bolje snalaženje u prostoru, što znači da su poboljšane reakcije stanica poboljšale osjetljivost na kontrast u uvjetima slabog osvjetljenja.

Daljnja će istraživanja pokazati može li kanabis zaista proizvesti iste ili slične efekte na ljudima, a ako bude tako, moći će se koristiti za tretmane bolesti poput retinitis pigmentosa i glaukoma, koji uzrokuju sljepilo ubijajući stanice u mrežnici. Poznato je da kanabinoidi imaju neuroprotektivno djelovanje na stanice mrežnice, stoga bi liječenje kanabisom, u teoriji, moglo ne samo poboljšati vid bolesnika već i usporiti progresiju takvih bolesti.

Izvori: The Guardian, Science Alert