Teorija uma kod čovjekolikih majmuna

Os Uma

Često smatramo da su naše kognitivne sposobnosti jedinstvene u životinjskom svijetu, no što više saznajemo o pojedinostima tih sposobnosti, to postaje jasnije da ih posjeduju i druge životinje te se zapravo razlikujemo samo u stupnju istih.

Christopher Krupenye i njegovi suradnici u novom radu objavljenom 7.10.2016. u znanstvenom časopisu Science otkrili su da tri različite vrste čovjekolikih majmuna (čimpanza, bonobo i orangutan) vrlo vjerojatno imaju koncept “teorije uma”. Teorija uma je definirana kao sposobnost pripisivanja mentalnih stanja sebi i drugima. Zanimljivo je da djeca do pete godine padaju na testovima teorije uma (npr. “Sally Anne Test”) jer tek tada počinju razvijati uživljavanje u um, misli i osjećaje drugih osoba, sposobnost koja je uobičajena u odraslih ljudi. Ako se ta sposobnost nikada ne razvije, to može ukazivati na autizam. Iako čovjekoliki majmuni dijele s ljudima mnoge socio-kognitivne sposobnosti, zadnja četiri desetljeća su stalno padali na testovima teorije uma.

U ovom istraživanju autori su željeli saznati mogu li majmuni shvatiti neka mentalna stanja poput tzv. krivih vjerovanja (eng. “false beliefs”), odnosno zabluda. Koncept zabluda je zanimljiv jer zahtijeva da jedinka razumije da su tuđi potezi vođeni uvjerenjem da je točno nešto što je u stvarnosti krivo. Autori su koristili test iščekivanja (tzv. anticipatorni test) koji se koristi kod djece u ispitivanju ovog fenomena te ga prilagodili majmunima. Snimili su dva kratka videa koja su pustili majmunima dok su pili sok iz određenog mjesta na kavezu, i na taj način stajali dovoljno mirno da autori mogu pratiti kretanje njihovih očiju. U videima su glavne uloge imali timaritelj te King Kong, čovjek prerušen u majmunoliko stvorenje.

U prvom videu, King Kong je udario timaritelja te se sakrio u lijevi (ili desni) plast sijena, što je timaritelj vidio te otišao iz kadra uzeti štap. U idućem kadru, King Kong je izašao iz plasta i nestao iz kadra, a timaritelj se vratio u kadar sa štapom kojim će lupati po plastu sijena u kojem misli da se skriva King Kong. Gdje su majmuni gledali kako bi prošli ovaj test? Iako su znali da je King Kong izvan kadra, majmuni su gledali upravo u onaj plast sijena gdje je timaritelj mislio da bi King Kong trebao biti! U drugom videu, timaritelj se nalazio s vanjske strane kaveza te pokušavao dohvatiti kamen s unutrašnje strane kaveza, no došao je King Kong koji mu je kamen oduzeo te ga stavio u jednu od kutija, a nakon toga istjerao timaritelja iz prostorije. U sljedećem trenutku King Kong je uzeo kamen iz jedne kutije, stavio ga u drugu, a nakon toga ga uzeo i otišao iz kadra zajedno s kamenom, a timaritelj se vratio u kadar. Gdje su majmuni ovaj put gledali? Iako su znali da je kamen izvan kadra, majmuni su gledali upravo u onu kutiju gdje je timaritelj mislio da bi kamen trebao biti!

Autori rada otkrili su da majmuni gledaju u ono mjesto za koje timaritelj misli da sadrži King Konga ili kamen, iako oni sami znaju da se taj predmet/jedinka više ne nalazi tamo. Ovo je vrlo važno otkriće jer pokazuje da čovjekoliki majmuni mogu donekle razumjeti da druge jedinke imaju različitu percepciju svijeta od njih samih, čime se mijenja koncept teorije uma kao sposobnosti koju posjeduju samo ljudi.

Autor: Vedrana Šlipogor
Izvor: Biologija.com

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s