Os Uma

Velik broj stanovnika Lijepe naše živi u gradovima gdje među brojnim zgradama teško nađemo mali zeleni kutak za sadnju. No, zato su odlične zamjene za vrt postali naši balkoni. Cijeli trend uzgoja na balkonima otkrio je novi svijet naopakog uzgoja, vertikalnih vrtova i malih oaza od 2 kvadratna metra. U nastavku pročitajte kako možete dodatno poboljšati svoj balkonski vrt s vlastitim kompostištem.

Biootpad iz kućanstva čini gotovo trećinu ukupnog otpada koji u jednoj hrpi završava kao dio komunalnog otpada zajedno s plastikom ili papirom. Već smo pisali o problemu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj no manjak dobrog gospodarenja i recikliranje otpada ne znači da mi sami ne možemo nešto promijeniti, pa makar i na našem balkonu. Svakodnevno proizvedemo dovoljno biootpada koji možemo pretvoriti u hranu za naše balkonske biljke – kompost. Kompost je vrlo jednostavno održavati na vlastitom balkonu, potrebno je samo redovito obratiti pozornost na njega.

Kako biste napravili svoje mini kompostište predlažemo vam običnu plastičnu kantu. Veličina kante ovisi o prostoru koji možete odrediti za kompostište. Najvažnije je da se kanta može dobro zatvoriti i da je smještena u hladu bez izravnog sunca. Na kanti izbušite rupe širine 5 mm na dnu i sa strana, međusobno udaljene minimalno 10 cm. Rupe služe kako bi se kompost mogao prozračivati i da višak tekućine može otjecati. Pokušajte zadržati tu veličinu rupa jer postoji mogućnost curenja sadržaja ukoliko su rupe veće. Ispod kante možete staviti plitku posudu kako vam voda ne bi nekontrolirano curila po balkonu.

Zatim slijedi slaganje materijala, čiji je raspored jako bitan za što uspješnije kompostiranje. Zapamtite, što su prirodniji materijali, to je i vaš kompost bolji. Ovim redoslijedom slažete sljedeće materijale:

• Na dno kante stavite grančice ne deblje od 10 cm i ne tanje od 5 cm. One služe kako bi višak vode mogao procuriti i da se kompost prozračuje.
• Na grane stavite tanke slojeve iskidanih komada kartona. Nemojte koristiti obojeni karton, najbolji bi bio onaj od pakiranja jaja ili smeđi ambalažni. Karton mora prekriti grane.
• Na karton poredajte sloj od nekoliko centimetara suhog lišća. Izbjegavajte orah jer njegov list sadrži toksine. Lišće će se lagano raspadati i za sobom ostavljati zemlju bogatu potrebnim nutrijentima.
• Sloj lišća prekrijte zemljom. Nemojte koristiti kupovnu zemlju za sadnju biljaka jer je ona sterilna, što znači da nema ni dobre bakterije koje bi obavljale proces razgradnje. U vrtnim centrima umjesto toga nabavite dobar humus koji služi kao aktivator kompostiranja.
• Na sloj zemlje zatim dolazi sloj biootpada. Kao i kod vanjskog kompostiranja većinu biootpada u kompostu čini otpad bogat dušikom poput lišća, kartona, piljevine i slično, čak 70 %. Ostalih 30 % čini biootpad bogat dušikom kao što su ostaci voća i povrća, ljuske od jaja, talog od kave, vrećice čaja, ostaci cvijeća, trave i slično. U kompost nikad ne bacajte meso ili kosti jer biste uskoro mogli imati trulež i grozan smrad.

Sve zajedno prekrijte s malo zemlje i zalijte vodom. Ostavite 7 – 10 dana i nakon toga svoj kompost samo trebate 2 puta tjedno promiješati kako bi se svi slojevi jednoliko razgradili.

Ono što zanima svakog uzgajivača s balkona je miris komposta. Ukoliko se držite pravila i ne bacate meso ili kosti u njega i dovoljno ga miješate, vaš kompost neće imati nikakav neugodan miris. Nakon nekoliko tjedana možete vidjeti prve rezultate svojega rada. U kompostište možete svakodnevno bacati biootpad, a kad vam kompost zatreba samo ga promiješajte, odvojite zreli kompost od nerazgrađenog dijela i prihranite svoje biljke. Zreli kompost možete spremiti u vreće od tekstila i na tamno, suho mjesto kako biste stvorili dovoljno mjesta za novi kompost u kompostištu. Nadamo se da ćete uskoro uživati u svojim zdravim i prirodno nahranjenim biljkama u vašoj maloj balkonskoj oazi.

Autor: Matea Jarak
Izvor: Biologija.com