Razotkrivanje mita – utjecaj pušenja kanabisa na pluća

Os Uma
Autor: Irena Dujmušić

Udisanje dima je štetno i povećava rizik od razvoja raka pluća no kada je riječ o pušenju kanabisa ova činjenica se pobija. Naime, brojna istraživanja, od kojih će neka biti navedena ovdje, pokazuju kako postoji malo dokaza za povećani rizik od razvoja raka kod povremenih ili redovnih pušača kanabisa.

IJC – Internacionalni časopis o raku objavio je 2014. godine usporednu analizu, najveću te vrste do sada, o mogućim rizicima razvoja raka pluća zbog konzumiranja kanabisa pušenjem. Obuhvaćeno je šest istraživanja, iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije i Novog Zelanda s podacima o 2,159 slučajeva raka pluća i 2,985 kontrolih slučajeva izvučenih iz spomenutih istraživanja. Pri izradi analize u obzir su uzeti svi uvjeti poput spola, sociodemografskih faktora ili statusa pušača duhana. Rezultati navedene analize su pokazali da redoviti uživatelji pušenja kanabisa imaju istu vjerojatnost od razvoja raka pluća kao i prosječna osoba koja nije konzument.

Nadalje, istraživači sa Sveučilišta Emory u Atlanti, SAD, su analizirali podatke iz ankete o zdravlju i prehrani na nacionalnoj razini. Njihova je analiza ispitivala kako pušenje kanabisa utječe na zdravlje pluća i to pregledom nalaza spirometrije kojom se mjeri volumen i brzina izdahnutog zraka. Nalazi su pokazali da pušači kanabisa, koji puše jedan joint dnevno u vremenskom periodu do dvadeset godina ne pokazuju nikakve znakove oštećenja pluća.

Već spomenuta studija iz 2014., kao i istraživanje iz 2006., koje je također analiziralo povezanost između raka pluća i pušenja kanabisa, istraživale su i utjecaj katrana iz kanabisa kao potencijalnog kancerogena. Iako su obje studije pokazale da je pušenje kanabisa povezano s povećanim izlaganjem katranu, zaključeno je kako se nije pokazala značajna povezanost između pušenja kanabisa i raka pluća.

Usprkos činjenici da pušenje kanabisa nije povezano s povećanjem rizika od razvoja raka, postoje neki zdravstveni faktori navedeni u istraživanjima koji mogu zahvatiti one osobe koje se svrstavaju u kategoriju “žešćih” konzumenata. Tako se navodi da žešći konzumenti koji su pušili više od jednog jointa na dan u periodu od više dvadeset godina mogu izgubiti nešto od svog potpunog kapaciteta izdisanja zraka. Zatim, višegodišnji žešći pušači mogu imati više upala u malim zračnim kanalima u plućima što kasnije u životu može dovesti do razvoja simptoma nalik na astmu.

Važno je naglasiti da se ovi rizici znatno smanjuju uporabom vaporizatora (isparavač) pomoću kojeg se udišu pare obogaćene kanabinoidima, umjesto da se udiše dim. Pušenjem se udiše vrući dim, dok vaporizator koristi samo onoliko topline koliko je dovoljno da se aktiviraju kanabinoidi. U isto vrijeme, na taj se način izbjegava udisanje dima nastalog sagorijevanjem papirića za motanje, ako se koriste oni koji sadrže štetne kemikalije.

Znanstvenici još nisu otkrili kako to da kanabis ne izaziva razvoj raka pluća, no čini se da su na dobrom putu. Iako nedostaju istraživanja provedena na ljudima, ona provedena na životinjama pokazuju da THC usporava rast i napredovanje rasta tumora te pokreće samouništenje stanica tumora. Drugo istraživanje, također provedeno na životinjama, je testiralo učinke kanabidiola (CBD) na stanice raka pluća. Rezultati su pokazali da CBD može pomoći u sprečavanju širenja raka te su autori predložili i klinička ispitivanja na ljudima gdje bi se CBD ispitivao kao potencijalni lijek protiv raka.

Kada se sumira navedeno čini se da je odgovor na pitanje o povezanosti kanabisa i raka pluća sasvim jasan i logičan – ono što sprječava rast tumora i daljnji razvoj raka ne može istovremeno i izazivati rak.

Vrlo je važno istaknuti da provedena istraživanja i analize nisu našli dokaze o uzročnom djelovanju kanabisa na razvoj raka pluća jer ih jednostavno nema, a upravo se na tu povezanost, bez dokaza, najviše pozivaju protivnici kanabisa, zato je važno iznijeti istinite činjenice. Te tvrdnje o povezanosti raka pluća i kanabisa zapravo potječu od istraživanja o učincima industrijski proizvedenog duhana (ne organski proizvedenog, razlika je ogromna) za koji se zna da je kancerogen. Nekim čudnim slijedom zaključivanja automatski se zaključuje da ako takav duhan pušenjem izaziva rak, onda ga izaziva i kanabis. No to je potpuno kriva pretpostavka zasnovana na neznanju i na ne proučavanju znanstvenih činjenica. Osim toga, postoji još jedna nelogičnost – ako se zna da je industrijski uzgojen duhan kancerogen i da izaziva rak pluća, zašto je njegova proizvodnja zakonom dozvoljena? Slijedom toga, kako to da je proizvodnja i konzumacija kanabisa koji NIJE kancerogen zabranjena?

Evo jedne od studija koje govore o tome, a provedena je 2012. godine. Ovo opsežno istraživanje je pokazalo da je pušenje kanabisa manje štetno od pušenja duhana. Istraživanje je provedeno tijekom 20 godina, a evaluirali su se podaci od 5115 odraslih osoba. Rezultati su pokazali da je prosječan pušač kanabisa imao kapacitet pluća koji je za 1,6% veći od nepušača! Istraživanje je također pokazalo da umjereno korištenje kanabisa nije bilo povezano sa štetnim učincima za funkciju pluća.

Na kraju treba reći da oni koji konzumiraju kanabis pušenjem, poput oboljelih od PTSP-a, pripadaju u kategoriju umjerenih pušača, gdje koriste u prosjeku od jednog do tri jointa na dan. Rekreativni korisnici većinom konzumiraju i manje, oko jedan joint dnevno i to ne nužno i svakodnevno. Sve to za razliku od pušača industrijski proizvedenog duhana koji dnevno popuše najmanje oko 20 cigareta. Također, svi pušači kanabisa su upoznati s činjenicama o iznimnoj zdravstvenoj štetnosti industrijski proizvedenog duhana te svoje jointove ne miješaju, ako uopće i miješaju, s takvim duhanom, već se koriste isključivo organski uzgojenim duhanom koji nije štetan po ljudsko zdravlje.

Zaključak je sljedeći: neznanje i predrasude ne donose ništa dobro, povijest pokazuje da nikada i nisu. Kao što ističu neki eminentni znanstvenici, potrebno je kanabis osloboditi stigme štetne i ilegalne biljke kako bi se neometano i bez ograničenja mogle provoditi studije koje će razotkriti sve njegove zdravstvene vrijednosti i koje će kliničkim ispitivanjima dokazati navedene prednosti. Vrijeme je da se znanjem razbiju mitovi.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s