Laguna de los Condores – mumije otkrivaju tajne drevnog Inka naroda

Os Uma
Piše: Irena Dujmušić

Laguna de los Condores (Jezero Kondora) u Chachapoyas regiji, Peru, postalo je jedno od najvažnijih Inka nalazišta 1997. godine, kada su arheolozi otkrili stotine mumija u mauzoleju ugrađenom u strmoj litici. Mumije su pohranjene u obližnjem Leymebamba muzeju, no pretpostavlja se da postoji više tisuća sačuvanih mumija u drugim mauzolejima skrivenim u planinama.

Bioantropologinja dr. Sonia Guillén, vodeći peruanski stručnjak za mumije, izjavljuje da je ovo nalazište jedno od najznačajnijih otkrića koja se odnose na period Inka u Južnoj Americi, budući da je to jedna od samo dvije poznate velike Inka grobnice koje su izbjegle uništenje od strane španjolskih konkvistadora. Ističe kako je ovaj nalaz ravan čudu, jer pokazuje kako su Inke pripremale svoje mrtve, isušujući im kožu i izvlačeći im unutrašnje organe kroz anus. Dodatnoj prezervaciji pomogao je deblji sloj biljaka, kojima su obrasle tokom vremena, što ih je štitilo od vlažnosti i truljenja.

Stručno mumificirana tijela, koja su sahranjena u skladu s običajima Inka, smještena su u oblik fetusa i umotana su u platno sa crtežima lica. Uz njih su spremljeni i razni artefakti, poput posuda, perja, pletenih košara i brojčanica quipus. Dr. Guillén smatra da su ove mumije nekoć bile osobe s visokim položajem u društvu zbog opsežnog procesa ukopa i nedostatka istrošenosti na kostima koji su obično povezani s manualnim radom. Jedan od razloga zašto su Inke mumificirale svoje važnije pripadnike je kako bi ostali povezani sa zajednicom.

“Kod Inka naroda mrtvi su bili dio svijeta živih”, objašnjava dr. Guillén i dodaje: “Mumije su sudjelovale na sastancima, zadržavale su svoju imovinu i donosile su odluke. Svaka mumija priča svoju priču, primjerice ovaj je čovjek preminuo kada je imao 17 ili 18 godina, što nam je poznato iz njegovih zuba. Bio je lovac ptica jer mu je tijelo umotano u mreže.” Perje je imalo visoku vrijednost u Inka društvu i lovci na ptice su imali prestižnu ulogu.

Dr. Guillén dalje navodi kako su grobna mjesta poput ovih bila presudna za uspjeh Inka u preuzimanju kontrole nad regijom, kulturom i ljudima, budući da su zamijenili Chachapoyan način ukopa s Inka tradicijom mumifikacije. Objašnjava kako su običavali ispraznili mauzolej od ostataka Chachapoya predaka čime su osvajanjem svetih mjesta pokorili njihov duh.

Peru je nedavno izgradio svoju prvu žičaru i unaprijedio je lokalnu zračnu luku kako bi olakšali pristupanje ovoj nepristupačnoj regiji, sa željom da ova regija postane Machu Picchu sjevernog Perua.

Izvori: BBC, ABC

One comment

  1. Laguna de los condores – eto ne inki, eto drygoi narod. Narod luya iki chillaos. Inki prishli ih zavoevat, odnih smogli, drygih net tak kak chillaos byli narodom vershin y ochen agredivnye.

    Like

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s