Sezone poplava mijenjaju se diljem Europe

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Diljem Europe odvijaju se poplave u inače neuobičajeno doba godine. Promjene u temperaturama i češće oborine uzrokuju izlijevanje vodenih površina danima, tjednima pa čak i mjesecima ranije no što je to bilo pred 50 godina dok se poplave u drugim područjima time odgađaju za kasnije.

Službenim uzrokom se navode klimatske promjene, no kao što je voditelj istraživanja skupine znanstvenika s Bečkog instituta za tehnologiju, Günter Blöschl, izjavio:

„Prethodne su studije pokazale da će klimatske promjene vrlo vjerojatno uzrokovati ozbiljnost i učestalost poplava, no teško je stvoriti izravnu poveznicu između izlijevanja rijeka i klimatskih promjena.“

Poplave u unutrašnjosti pojačane su i utjecajem porasta razine mora, no na njih utječe još nekoliko čimbenika: vrijeme, količina oborina, vrsta tla, iskorištavanje zemljišta i promjene u vidu raznih ljudskih projekata na rijekama i oko njih što utječe na rizik od nastanka poplave. Dakle, uzroci su brojni i raznoliki, a činjenica da se oko nas događaju velike promjene ostaje nepromijenjena: temperature na području Alpa i Pirineja uzrokuju topljenje glečera, a i sami smo svjedoci i promjena na Mediteranu koji se suočava s drastičnim rastom temperatura zraka, sušama i šumskim požarima.

Blöschl je istraživanje vezano uz analizu učestalosti i pojave poplava u Europi proveo u 38 zemalja gdje je proučeno više od 4.262 mjesta za razdoblje od 1960. do 2010. godine. Otkriveno je da su se sezone poplava pomaknule za 13 dana ranije ili 9 dana kasnije po desetljeću dok je u nekim ponešto ekstremnijim slučajevima riječ o poplavama koje se događaju i do 65 dana ranije odnosno 45 dana kasnije.

Najveće su promjene zabilježene u zapadnoj Europi dok učinci variraju ovisno o regiji o kojoj je riječ, ali i o uzroku nastanka poplava. Primjerice, U Švedskoj i na Baltiku, poplave su uglavnom uzrokovane otapanjem snijega – više temperature uzrokuju ranije otapanje snijega čime se mijenja i sezona poplava. S druge strane, u južnoj Engleskoj će obilne kiše zasititi tlo što će biti uzrokom velikih poplava i izlijevanja rijeka. Na području Mediterana se kasnije sezone poplava povezuju s porastom temperature mora.

Ono na što je ova studija pokušala ukazati i upozoriti su ekonomske i ekološke posljedice. Naime, slivovi mogu smanjiti poljoprivrednu aktivnost zbog mekšeg tla i njegovog sabijanja, pojačane erozije i izravne štete koja se nanosi usjevima. No ni životinjski svijet nije pošteđen: pokazalo se da žabe, ptice i insekti već prilagođavaju svoje životne cikluse te potomke stvaraju ranije dok se prijavljuje i sve veći broj vrsta koje izumiru.

„Vrste se prilagođavaju, ali nedovoljno brzo što stvara neravnotežu u ekosustavu,“ izjavio je Hans Bruyninckx, direktor Europskog gospodarskog prostora. Spomenuo je i činjenicu da ptice i leptiri već neko vrijeme migriraju sjevernije no inače.

Možda se ove promjene u vremenu pojave sezona poplava mogu činiti beznačajnima, no u mnogim se slučajevima pokazalo da će one uzrokovati zakašnjelu i neprikladnu reakciju lokalnih vlasti koje bi trebale prilagoditi svoj sustav i brzinu reakcije na takve pojave zbog čega nastaju velike materijalne i ostale štete, a sve su češći i slučajevi ljudskih stradavanja.

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s