Otkriveni novi neuroni u unutarnjem uhu

Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Istraživači na Karolinska Institutu identificirali su četiri vrste neurona u perifernom auditornom sustavu, od kojih tri znanstvenoj zajednici predstavljaju potpunu novost. Analiza ovih stanica može dovesti do razvoja novih terapija za različite vrste poremećaja sluha, kao što su tinitus i gubitak sluha povezan sa starosnom dobi.

No, što se tu doista imalo novoga za otkriti?

Živci koji prenose informacije iz unutarnjeg uha u mozak javljaju se u dva oblika, naziva Živci tipa I i tipa II. Ono što je analiza RNA svakog od ovih tipova stanice pokazala jest da Živci tipa I u stvari predstavljaju tri različita tipa živaca.

Svi smo manje-više upoznati s uobičajenim objašnjenjem funkcioniranja našeg sluha: zvučni valovi potresaju membranu u našem srednjem uhu, nazvanu bubnjić, što zauzvrat potresa tri sićušne kosti povezane sa tekućim spiralnim tunelom nazvanim pužnica. Titranje se preko lanca slušnih koščica prenosi do unutarnjeg uha, gdje dolazi do pomicanja perilimfatičke tekućine i podraživanja osjetnih slušnih stanica. Nakon što su osjetne slušne stanice podražene, mehanička energija zvuka pretvara se u električni impuls koji se provodi putem slušnog živca i slušnog puta do moždane kore, gdje nastaje svjesna percepcija zvuka.

Nama je to dovoljno, no neuroznanstvenici žele do molekularne razine mapirati ovaj cijeli komunikacijski proces da bi bolje razumjeli kako se valovi iz zraka pretvaraju u simfonijski pjev ptica u našem umu, slikovito rečeno.

 “Sada znamo da postoje tri različite putanje u središnji slušni sustav, umjesto samo jedne,” izjavio je voditelj studije François Lallemend.

Otkrivanjem i prepoznavanjem tako sićušnih razlika u funkcioniranju živaca stvorili bi se bolji načini liječenja nekih bolesti i poremećaja povezanih sa sluhom, kao primjerice tinitusa (zvonjava u ušima, više u tekstu “Zujanje u ušima” – postoji li rješenje?) ili poremećaja zbog kojih smo previše osjetljivi na pojedine zvukove, kao primjerice hiperakuza (preglasno doživljavanje zvukova iz okoline). Također, znanstvenici se nadaju da će to pomoći i pri kvalitetnijem razvoju slušnih pomagala.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s