Os Uma

Prije samo dva mjeseca, indijska agencija ISRO je uspješno testirala sustav za spašavanje astronauta sa svojeg budućeg svemirskog broda. To je samo mali korak u programu čiji razvoj traje već više od desetljeća, ali nitko nije očekivao da će Indija poslati astronauta u orbitu prije sredine sljedeće dekade.

Međutim, nekoliko tjedana kasnije, indijski premijer Narendra Modi je najavio da će prvi putnik krenuti 2022. (na 75. godišnjicu nezavisnosti Indije). I ne samo to. Objelodanio je i ime projekta: ‘Gaganyaan'(गगनयान), nebeski ‘brod’ na jeziku hindi, nastavljajući tradiciju ISRO: ‘Chandrayaan’– ‘Mjesečev brod’, ili ‘Mangalyaan’– ‘Marsov brod’. Do tada, brod je bio poznat jedino pod imenom ISRO OV (Orbital Vehicle). Ubrzo nakon ove izjave, ISRO je dao još optimističniju izjavu: prva misija sa posadom bit će lansirana u prosincu 2021. godine.

Indija razvija svemirsku letjelicu sa ljudskom posadom još od 2004., ali su program zbog mnogih političkih ups and downsa mnogi smatrali mrtvim. Ali svemirska agencija zemlje, ISRO, nastavila je krčkati projekat, tako da je posljednjih par godina doživio izvjesne promjene. Posljednji primjer, prilično spektakularan, bio je testiranje spasilačkog sistema CES (Crew Escape System). Proba je izvršena 10. srpnja 2018. u svemirskom centru Satish Dhavan, lociranom na otoku Sriharikota u Bengalskom zaljevu.

Prvi CES je bio tipa PAT (Pad Abort Test), tj. testiranje je provedeno na modelu kapsule koja nije bila spojena s raketom. Ovaj test je prethodnica IFT (In-Flight Test), u kojem će sistem spasilačkih motora biti aktiviran tijekom pravog leta. U svakom slučaju, svi ovi testovi trebaju poslužiti kao demonstracija indijskog sustava za spašavanje.

Sâm sustav krije nekoliko iznenađenja. Prije svega, radi se o tradicionalnom sustavu na čvrsto gorivo traktorskog tipa, koji je poznat već par desetljeća (raketa ‘vuče’ za sobom kapsulu). Taj sustav je ono što se naziva ‘spasilački toranj’ kakav su koristili brodovi ‘Mercury’, ‘Apollo’, ‘Союз’ i ‘Shenzhou’, i kakav će koristiti NASA-in ‘Orion’ i ‘Roskosmosova’ ‘Федерация’, i razlikuje se od ‘potisnog’ sustava kakav se planira za ‘SpaceX’-ov ‘Dragon 2’ i ‘Boeingov’ CST-100 ‘Starliner’.

Zapravo, spasilački sustav CES je više nego sličan sovjetskom ‘Sojuz’ sustavu SAS (rus.Система Аварийного Спасения), što nas ne treba čuditi obzirom da će budući indijski brod biti debelo temeljen na ‘Sojuzima’. Naravno, razina sličnosti neće dostići spasilački sustav ‘Shenzhoua’, koji je puno  više ‘inspiriran’ sovjetskim SAS-om. Razlika je uslovljena činjenicom da će indijska kapsula biti manja od ‘Sojuza’ i ‘Shenzhoua’, sa samo 2 umjesto 3 sjedišta, i bez orbitnog modula. Ipak, CES će koristiti aerodinamične kontrolne rešetke slične onima kakve koriste Rusi i Kinezi (a koje mnogi vezuju isključivo za rakete ‘Falcon 9’).

CES koristi nekoliko raketnih motora na čvrsto gorivo. Četiri mlaznice se nalaze na samom tornju a četiri na poklopcima rakete. Tijekom nedavnog testiranja, CES je podigao maketu putničke kapsule na visinu od 2,7 km nakon što su motori radili 259 sekundi. Kapsula je pala u Bengalski zaljev 2,9 km daleko uz pomoć 2 padobrana, premda se neposredno pred dodirivanje vode otkačio (nije jasno je li to bilo planirano ili ne, iako je kapsula dobro tresnula).

Modijeva izjava je u kratkom roku potpuno izmijenila indijsku svemirsku panoramu. Sada zemlja želi da u sljedećih nekoliko godina postane četvrta nacija na Zemlji koja će poslati ljude u svemir. Da bi ubrzali projekt, ‘Gaganyaan’ će biti podignut u orbitu raketom ‘GSLV Mark III’, najjačom indijskom raketom na lageru. U prošlosti je predlagana ‘GSLV Mk. II’– mnogo manja raketa – i, u novije vrijeme, nova teška raketa ‘HLV’.’GSLV Mk. III’ koja može nositi oko 10 tona u nisku orbitu, više nego dovoljno za lansiranje 7,8-tonskog ‘Gaganyaana’.

Ali prije no što prvi put ugledamo gaganaute u svemiru, Indijci će morati obaviti dva bespilotna lansiranja ‘GSLV Mk. III’ sa ‘Gaganyaanom’. Na prvom suborbitnom probnom letu ‘GSLV Mk. III’ 2014., glavni teret je bila kapsula CARE (Crew Module Atmospheric Re-entry Experiment), model ‘Gaganyaan’ kapsule u prirodnoj veličini sagrađen zbog testiranja termo štita. U prvoj misiji, ‘Gaganyaan’ će nositi 3 astronauta koji će provesti između pet i sedam dana u orbiti na visini između 300 i 500 km. ISRO već ima spremne mnoge ključne elemente programa, kao što su termo štit, spasilački sustav ili skafanderi – temeljeni na ruskom ‘Sokolu KV2’ koji se koriste na ‘Sojuzima’ – ali još uvijek ima dosta toga za dovršiti, pogotovo kada se govori o sustavima za održavanje života. Za sada nitko nije vidio kako izgleda unutrašnjost kapsule ili kakvi će biti kontrolni aparati.

‘Gaganyaan’ je brod formiran od putničke kapsule i servisnog modula. Iako je u principu rečeno da je dizajn temeljen na ruskom ‘Sojuzu’, činjenica je da je konačna konstrukcija potpuno drugačija. Zapravo, aerodinamičke karakteristike kapsule su veoma drugačije od SA[1] ‘Sojuza’, kao npr. termički štit (ablacijska zaštita na dnu kapsule je formirana od ugljičnih pločica i fenolnih smola, dok je bočni štit formiran od ploča sastavljenih od sličnog ablativnog materijala). Misije ‘Gaganyaan’ će uzlijetati iz centra Satish Dhavan, lociranom na otoku Sriharikota na istoku Indije, a kapsula će slijetati u Bengalski zaljev.

ISRO je već počeo graditi vlastiti svemirski centar, za sada poznat samo kao ATBEC (Astronaut Training and Biomedical Engineering Centre), u čijoj gradnji učestvuje i Ratno zrakoplovstvo. Obuka budućih gaganauta (sve će biti vojna lica) imat će benefite od brojnih kontakata između Indije i Rusije održavane posljednjih desetljeća (prvi i do sada jedini indijski astronaut, Rakesh Sharma, letio je na ‘Sojuzu T-11 1984.), ali će im pomagati i francuska svemirska agencija CNES.

Izgleda neizbježno da ćemo za samo nekoliko godina prisustvovati lansiranju prvog indijskog broda. Na taj način će zemlja konačno ostvariti višegodišnju želju da krene naprijed, pogotovo što je lokalni konkurent, Kina, 2003. postala treća svemirska sila. Ipak, postoje sumnje u dugoročnu održivost indijskog svemirskog programa sa ljudskim posadama. Za razliku od Kineza, koji su od samog početka pokazali namjeru da lansiraju orbitnu stanicu i koji raspolažu jako ugodnim svemirskim proračunom, Indija se ne izjašnjava što namjerava sa ‘Gaganyaanom’ nakon kruženja oko Zemlje. Uz to, ‘Gaganyaan’ nema nikakav otvor poput orbitnih modula kineskog ‘Shenzhoua’ ili ruskog ‘Sojuza’ iz kojih je moguć izlazak u svemir. Na nekim skorašnjim slikama ‘Gaganyaana’ se vidi androgeni spojni sistem na prednjem dijelu kapsule. Hoće li ‘Gaganyaan’ posjetiti ISS prije nego što se stanica zatvori?

Izvor: Astronomski magazin