Os Uma
Piše: Barbara Kovačević

Zemlja je doista veličanstven planet čiji moć i sila svakodnevno privlače našu pažnju i bude strahopoštovanje. Upoznati smo s njezinim svakodnevnim pojavama koje se javljaju u sebi svojstvenim oblicima zbog čega, kad se jave u nekom drugom obliku, za sobom povlače i brojna pitanja, osobito ona vezana uz porijeklo takvih fenomena.

Kvadratni oblaci

Oblaci kvadratnog oblika počeli su se javljati 2008. dok se posljednjih godina njihov broj sve više povećava. Svakako je riječ o obliku koji nije prirodan zbog čega se postavlja pitanje o tome što ih uzrokuje. Mnogi stručnjaci vjeruju da je riječ o geoinženjeringu, točnije, HAARP-u (High Frequency Active Auroral Research Program, Program aktivnog auroralnog istraživanja visoke frekvencije) što je američki civilni i vojni istraživački program pri kojem se rabe visoko frekventni radio valovi za istraživanje gornjih dijelova zemljine atmosfere (osobito ionosfere).

HAARP je inače predmet raznih teorija urote u kojima se označava kao “tajni projekt” i povezuje s nastancima prirodnih katastrofa poput potresa, poplava i vulkanskih erupcija, zbog čega se povezuje i s nastankom kvadratnih oblaka iako nitko ne zna točno kako i zašto oni nastaju. Ovome pridonosi i negiranje svih vodećih zemalja svijeta o povezanosti s porijeklom takvih oblaka zbog čega ih druga teorija po popularnosti povezuje s izvanzemaljcima. Ufolozi, primjerice, vjeruju da im takvi oblaci služe kao svojevrsni optički štit.

Kvadratni valovi

Otok Rhe u Francuskoj je vrlo popularna destinacija jer ondje valovi stvaraju kvadratni uzorak nalik šahovskoj ploči. Iako oblik ovih valova nije uobičajen u drugim dijelovima svijeta, na ovom je mjestu to sasvim uobičajena pojava čiji je uzrok poznat.

Naime, Rhe je mjesto gdje se susreću dva mora (tzv. križanje mora) koja imaju različite vremenske obrasce. Oni stvaraju i različite obrasce valova koji se sudaraju dulje vremena te tako stvaraju kvadratne oblike.

Kvadratne santa leda

Na Sjevernom je polarnom moru nedavno zabilježena pojava sante leda savršenih ravnih rubova postavljenih pod kutom od 90⁰. Javnost je posumnjala da je riječ o umjetnoj tvorevini, no NASA-ina znanstvenica Kelly Brunt je fenomen laičkim rječnikom objasnila ovako:

„Postoje dvije vrste santi leda: ona koja nam je svima poznata, izgleda poput prizme ili trokuta na površini i ima ludu podlogu, te druga vrsta koja se naziva ‘tabelarna santa leda’. Tabularni ledeni slojevi su široki i ravni, poput lima. Odlome se s ruba ledenjaka i plutaju mjestima poput Arktičkog oceana.“

Santa leda ili ledeni brijeg je odlomljeni dio ledenjaka. Ledenjaci (koji izgledaju kao ledena rijeka) klize dolinama dok ne stignu do mora. Tada se kraj ledenjaka odlomi i stvara se ploveća santa leda. Sante leda valovi zaoble ili otope rubove, pa zbog toga veliki dio leda ostane ispod površine vode. Takvi podvodni dijelovi se ponekad lome i naglo izlaze na površinu mora kao novi, ali znatno manji ledeni bregovi. Budući da se ledene sante uglavnom nalaze ispod morske površine, njih ne pokreću vjetrovi, već ih nose morske struje. Većina santi konačno stiže do toplijih voda, gdje se otope.

Očito je da između ove dvije sante leda postoji razlika te da objašnjenje koje je pružila NASA možda i nije zadovoljavajuće. Bilo bi zanimljivo pratiti kretanje sante s gornje fotografije te vidjeti mijenja li se i kako pod utjecajem struja, a s obzirom na sve veći broj kvadratnih oblika u prirodi, možda će za to biti još prilika.